O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran
Svečanim euharistijskim slavljem u akademskoj crkvi Svete Katarine,
danas je završen trodnevni, redoviti jesenski susret Vijeća sveučilišnih kapelana
Europe, kojemu je domaćin bio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a održavao se u duhovnome centru sestara Kćeri Božje
ljubavi u Granešini. Na susretu je sudjelovalo 37 delegata, povjerenika biskupskih
konferencija, među kojima i dva biskupa iz Poljske i Slovačke. Cilj susreta bio je
promišljanje o smjernicama sveučilišnog pastorala u Europi, formacija sveučilišnih
kapelana te nova struktura Vijeća biskupskih konferencija Europe za katehezu, školstvo
i sveučilišta, o kojoj je govorio njezin tajnik mons. Lorenzo Leuzzi. Ovom prigodom
također je obilježena 375. obljetnica posvete crkve Svete Katarine, koju su početkom
17. stoljeća isusovci podigli uz svoj Zagrebački kolegij, kolijevku današnjega Sveučilišta
u Zagrebu. Članovi uprava franjevačkih provincija u Bosni i Hercegovini:
Bosne Srebrene i Hercegovačke franjevačke provincije, sastali su se 19. rujna u franjevačkome
samostanu u Rami. Provincijali fra Mijo Džolan i fra Ivan Sesar iznijeli su osnovne
podatke o svojim zajednicama, a povodom predstojeće velike proslave osamstote obljetnice
utemeljenja Franjevačkog reda, 2009. godine, osvrnuli su se na svoju sedamstoljetnu
nazočnost u BiH te razmotrili život i djelovanje braće svojih provincija – osobito
ono pastoralno, karitativno, znanstveno i kulturno. Osvrnuvši se i na aktualno političko
stanje u zemlji, kao i na položaj i prava čovjeka pojedinca, a posebno hrvatskoga
naroda, franjevci su pozvali odgovorne da hrabro i etično omoguće stvaranje okvira
za prosperitet i sreću svih stanovnika Bosne i Hercegovine, kao i da zaštite svakog
pojedinca, sve manjine i sve konstitutivne narode. U auli Strukovne škole u
Virovitici, 21. rujna održana je svečanost otvorenja Katoličke klasične gimnazije
s pravom javnosti u tome gradu. Biskup Antun Škvorčević uputio je svoju riječ, u kojoj
je među ostalim istaknuo kako će nova školska godina u Virovitici biti upamćena i
po tome što je u gradu započela djelovati još jedna srednja škola: Katolička klasična
gimnazija. Istaknuo je da je želja Crkve, u evanđeoskom duhu služenja čovjeku, doprinijeti
cjelovitijem i kvalitetnijem odgoju i obrazovanju u Hrvatskoj, ali u suradnji s drugima.
Nismo ušli u brojčanu, nego kvalitativnu konkurenciju, što je sigurno dobro za sve
nas, posebno za mlade – poručio je požeški biskup. U organizaciji Hrvatskoga
katoličkog liječničkog društva, ravnatelj Psihijatrijske bolnice „Vrapče“ u Zagrebu
dr. Vlado Jukić prošloga je četvrtka u Nadbiskupskome domu u Rijeci održao predavanje
na temu „Ispovijed i psihoterapija – zablude o sličnostima i različitostima“. Predavač
je govorio o tome kako postoje oni koji namjerno zamagljuju stvarnost te kako se formiraju
navodne „istine“, a potom i stajališta koja mogu imati pogubne posljedice. Istaknuo
je da su tvrdnje kako je psihoterapija bolja od ispovijedi pogrešne, te da psihoterapija
nikada ne može imati isti učinak poput ispovijedi, što nipošto ne znači da ona u slučajevima
bolesti nije potrebna. Uzroci pogrešnih razmišljanja stoje u modernom pristupu suvremenog
čovjeka, prema kojemu sve ono što je vezano uz tradiciju i Crkvu treba biti zamijenjeno
novim, koje je ujedno površno i nedorečeno. Otac Vatroslav Frkin, član Hrvatske
franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda iz Zagreba, dobitnik je godišnje nagrade
Ministarstva kulture „Vicko Andrić“ za 2006. godinu, koja se dodjeljuje za izvanredna
postignuća u zaštiti kulturne baštine u Republici Hrvatskoj. Nagradu mu je 18. rujna
dodijelio ministar kulture mr. Božo Biškupić, u Hrvatskome državnom arhivu, rekavši
tom prigodom kako je oca Frkina godinama susretao po samostanima i knjižnicama uvijek
dobre volje, kako sređuje to dragocjeno knjižnično blago i tako pridonosi očuvanju
kulturne baštine, ali i stvaranju uvjeta korištenja dragocjene građe. Otac Frkin također
intenzivno radi s obiteljima u krizi, posebno onima vezanim uz rastave, a za vrijeme
Domovinskog rata dragovoljno je služio kao vojni kapelan od 1991., pa sve do 1996.
godine. U apostolatu u kulturi, najveća zasluga pripada mu za popisivanje, obradu
i obnovu bogatoga knjižnog fonda Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda.