Danas, na blagdan Uzvišenja svetoga Križa, stupa na snagu Motu proprio pape Benedikta XVI. „Summorum pontificum“

Danas, na blagdan Uzvišenja svetoga Križa, stupa na snagu Motu proprio pape Benedikta XVI. „Summorum pontificum“, o uporabi u bogoslužju Rimskoga misala iz 1962. godine. Vođen duhom pomirbe, kako je Papa istaknuo u popratnome pismu upućenom svim biskupima, Motu proprio je bio popraćen strahovima i zabrinutostima, dapače je sam Sveti Otac istaknuo kako su „ neutemeljeni sudovi i vijesti stvorili popriličnu zbunjenost“.
Osvrnuvši se na reakcije na Motu proprio u razgovoru za naš radio teolog don Nicola Bux, savjetnik Zbora za nauk vjere, kazao je kako se Papa ne bi nikada služio svojom vlašću da ukine obred koji je od II. vatikanskoga sabora do danas obilježio život brojnih katolika. Ovo nije nametanje reforme koju su učinili stručnjaci. To istočni pravoslavni veoma dobro razumiju, i čini mi se, da je najbolja potpora za Motu propio stigla od moskovskoga patrijarha, s obrazloženjem da „svako oživljavanje liturgijske tradicije valja pozitivno pozdraviti jer zbližava kršćane“. Tko poznaje papu Benedikta XVI. zna da on nikad ne bi zlorabio vlast kako bi postignuo na izgled dobar cilj, on veoma dobro poznaje odnos između bogoslužja i života vjernika – kazao je profesor i dodao kako II. vatikanski sabor nije ukinuo Rimski misal, a kardinal Newman je govorio kako Crkva nikada nije ukinula ili zabranila pravovjerne oblike bogoslužja, jer to nije u duhu Crkve. Na upit je li latinski službeni crkveni jezik, kazao je kako važnost latinskoga jezika u bogoslužju valja promatrati u okviru neizbježnoga služenja jednim klasičnim jezikom, ali i kao sredstvom jedinstva. Slično kao što se događa s grčkim ili staroslavenskim u pravoslavlju: pravoslavni uz živi jezik rabe i te jezike. Mislim da u tome ne bi trebalo biti problema – kazao je profesor.
Osvrnuvši se na Papino poimanje bogoslužja, kazao je kako je poznato koliko Sveti Otac drži do liturgije, a to je očitovao kao teolog i kao kardinal. Bogoslužje za njega predstavlja središte bilo koje obnove Crkve, a oduvijek je bilo izvor obraćenja i mijenjanja brojnih naroda, a sveti Augustin i sveti Ambroz o tome nam jasno govore. Motu proprio, koji dopušta širu uporabu bogoslužja, očito je, u tome nije iznimka. Neka svi budu mirni: nitko nikoga neće prisiliti da se služi tim bogoslužnim obredom, ali je žalosno što se osobe, navodno liberalne i pomirljive, zgražaju nad dokumentom koji omogućuje veću slobodu. Poznato je kako je Papa ovim dokumentom uputio veliki znak pomirbe. On nije ukinuo novi obred, nego je novome pridružio i stari – istaknuo je profesor. Na primjedbu kako neki govore da je biskup postao bilježnik, kazao je kako Rimski biskup ima vlast nad bogoslužjem. Poznato je svima da je posljednjih desetljeća bila velika opasnost da svatko ima svoju liturgiju, ali unatoč razlikama, mora postojati osnovno jedinstvo Rimske liturgije. A jedinstvo može jamčiti samo Rimski biskup; on je vidljivi znak jedinstva Crkve – kazao je profesor i dodao kako treba imati povjerenja u Benedikta XVI. On će mudrost katoličke mašte malo po malo unijeti u liturgijski život današnje Crkve. On veoma dobro zna da kreativnost i oštroumnost nisu protiv tradicije. Papa nije reakcionarni tradicionalist, ali nije ni liberalni oportunist. On je mudri upravitelj, zna izvaditi stare i nove stvari, kako kaže Evanđelje – zaključio je profesor Bux.