O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

U brojnim marijanskim svetištima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini jučer je proslavljen blagdan Male Gospe. Vjernici Grada Zagreba Marijino rođenje proslavili su 276. zavjetnim hodočašćem u Mariju Bistricu, koje je započelo jučer, na sam blagdan, a svoj vrhunac imalo je danas, u središnjem misnom slavlju koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zajedno s pomoćnim zagrebačkim biskupom Valentinom Pozaićem, koji je jučer i dočekao mnogobrojne hodočasnike.
Crkva se ne izjašnjava o političkim strankama i političkim strukturama, ali Crkva ne smije šutjeti kada je riječ o vrednotama. Promicanje života, obitelji i kulture nedjelje danas je mjera kršćanskog zauzimanja za dobro naše Domovine – poručio je zagrebački nadbiskup, pozvavši ovom prigodom hodočasnike na molitvu za sve koji su u tuzi zbog gubitka najbližih, a posebno za vatrogasce koji su stradali u teškoj tragediji na Kornatima, kao i za sve poginule na našim cestama.
Uoči blagdana Male Gospe, 7. rujna, i ove je godine više tisuća vjernika iz svih krajeva splitske metropolije, kao i iz Bosne i Hercegovine, hodočastilo u marijansko svetište Vepric, nedaleko Makarske, gdje je tijekom svečanoga misnog slavlja, koje je predvodio umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, svečano otvorena Jubilarna godina svetišta, budući da se sljedeće godine proslavlja 100. obljetnica njegovog postojanja.
Započinjemo milosnu godinu koja treba biti označena posebno našim obraćenjem. Ova nas 100. obljetnica lurdskoga svetišta Vepric potiče da poput Marije slušamo i razmišljamo o Božjoj riječi te po njoj živimo. Želim da u ovoj milosnoj godini budemo više otvoreni milosti Božjoj te više milosni prema braći i sestrama – poručio je nadbiskup Jurić, proglasivši Jubilarnu godinu otvorenom.
Dan hrvatskih mučenika danas je svečano proslavljen na Udbini, gdje je svečanu Euharistiju predvodio riječki nadbiskup Ivan Devčić. Ovome slavlju prethodio je mimohod motorista-branitelja. Oni su iz mjesta hrvatskih stradanja diljem Domovine donijeli po jedan kamen, koji je tako na simboličan način uzidan u novu crkvu svih hrvatskih mučenika koja se gradi na Krbavi. U 17 sati u Gospiću je započela i humanitarna prijateljska nogometna utakmica između NK Rijeka i nogometaša Gospićko-senjske biskupije, a prihod je namijenjen izgradnji svetišta na Udbini.
Hrvatski kapucini, tugujuća rodbina i prijatelji te studenti i profesori Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – kao i cjelokupna hrvatska javnost – prošloga su se četvrtka na zagrebačkome Mirogoju posljednji put oprostili od velikoga hrvatskog koncilskog teologa i zagovaratelja ekumenizma prof. dr. fra Tomislava Zdenka Tenšeka, člana Hrvatske kapucinske provincije i dekana KBF-a u Zagrebu, koji je 31. kolovoza, rano ujutro, iznenada preminuo u kapucinskome samostanu u zagrebačkoj Dubravi.
Na posljednjem ispraćaju fra Tomislava Zdenka okupilo se više tisuća ljudi, a sprovodne obrede i svetu misu zadušnicu predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. „Ovdje želim naglasiti da je o. Zdenko Tomislav bio jednostavan čovjek, kršćanin i svećenik. Ali, u toj svojoj jednostavnosti bio je velik. Iz njegove osobe zračilo je evanđeosko obilježje malenosti i poniznosti. Susretljiv, strpljiv i uvijek spreman na raspoloživost za druge mnogima je omilio. Takvoga ćemo ga pamtiti i čuvati uspomenu na nj u svojim molitvama“ – istaknuo je kardinal Bozanić u propovijedi, izrazivši sućut Hrvatskoj kapucinskoj provinciji svetoga Leopolda Bogdana Mandića, KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, rodbini pokojnog o. Tomislava Zdenka Tenšeka, prijateljima i svima koji su ožalošćeni njegovom smrću.
Tomislav Zdenko Tenšek rođen je 1943. godine u župi Orehovica, u Hrvatskome zagorju. U kapucinski red stupa 1960., a za svećenika je zaređen 1969. godine. Nakon poslijediplomskih studija u Strasbourgu i Rimu, na kojima se osobito posvetio ekumenizmu i patrologiji, u Domovini je obnašao dužnost provincijala hrvatskih kapucina, kao i brojne odgovorne službe u Crkvi u Hrvata, među kojima i dekansku službu na KBF-u u Zagrebu, na kojemu mu je povjeren i drugi mandat, tek nekoliko mjeseci prije iznenadne smrti.