2007-09-08 18:45:17

Papa u marijanskome svetištu Mariazell


Gledati Krista kroz Mariju, koja svojega sina pokazuje čovjeku – u tome je značenje hodočašća pape Benedikta XVI. u austrijsko svetište Mariazell, na koje je pošao danas dopodne, a koje je bilo i nestrpljivo očekivani duhovni događaj ovoga sedmog Papinog apostolskog putovanja. Sveti je Otac od srca zahvalio desetcima tisuća vjernika koji su se okupili na Svetoj Misi služenoj na otvorenome, unatoč kiši koja neprestano pada i koja je u nekim dijelovima Austrije prouzročila poplave. Stoga je Sveti Otac na svršetku Mise pozvao na solidarnost s austrijskim pučanstvom pogođenim poplavama.
Svaki čovjek vjere trebao bi imati srce koje je stalno na hodočašću; srce „nemirno“, koje želi prijateljstvo s Kristom, i koje, kada ga pronađe, nauči biti u istini i ljubavi. Put toga hodočašća prolazi uz zahtjev koji valja uputiti prije svega Mariji, koja u krilu drži dijete – sina, kao što će ga i raspetoga držati u rukama. To je hodočašće kršćanske vjere, koje je papa Benedikt XVI. naznačio pred više od 30.000 vjernika koji su unatoč kiši i hladnoći došli kako bi s njime proživjeli središnji trenutak njegova apostolskog putovanja u Austriju, odnosno posjet svetištu u Mariazellu, smještenome 140 kilometara od Beča.
Nevrijeme je spriječilo i Svetoga Oca da u svetište dođe helikopterom, kako je predviđeno. Gospa će nas nagraditi za žrtve koje podnosimo zbog nevremena – kazao je Sveti Otac vjernicima, kada je, uz malo zakašnjenje, započeo euharistijsko slavlje u prigodi 850 godina života toga marijanskoga hrama, koji je u propovijedi Papa nazvao „mjestom mira i pomirenoga jedinstva“. Uzevši primjer likova iz Evanđelja koji su doživjeli žudnju za traženjem, koja je potom nagrađena susretom s Isusom – Zaharija, Elizabeta, apostoli – Papa je pozvao današnje kršćane da slijede njihov primjer. Potrebno nam je takvo nemirno i otvoreno srce. To je jezgra hodočašća. Ni danas nije dostatno biti i misliti na neki način kao svi drugi. Naum našega života ide dalje. Mi trebamo Boga, onoga Boga koji nam je pokazao svoje lice i otvorio svoje srce – Isusa Krista – kazao je Papa.
Nazvavši Boga jedinim Posrednikom spasenja koji vrijedi za sve, koji zanima sve i koji je, u konačnici, svima potreban, to sigurno ne znači omalovažavanje drugih religija, a ni oholu apsolutizaciju naše misli, – napomenuo je Sveti Otac – nego znači samo biti osvojeni Njime koji nas je dirnuo u našoj nutrini i ispunio darovima kako bismo i mi mogli obdarivati druge. Dar vjere u Boga, stoga znači dar isitne; evo zašto se kršćanin ne zna i ne može predati poput nekoga tko, naprotiv, ljudsko biće smatra nesposobnim za istinu. Upravo je ta ravnodušnost pred istinom srž krize na Zapadu, u Europi – primijetio je Sveti Otac. Ako za čovjeka ne postoji jedna istina, on, u stvari, ne može razlikovati dobro od zla. Tada velike i čudesne znanstvene spoznaje postaju dvoznačne: mogu otvoriti važne mogućnosti za dobro, za spas čovjeka, ali mogu – kao što vidimo - postati i strašna prijetnja, uništavanje čovjeka i svijeta. Nama je istina potrebna – naglasio je Papa.
Pozvavši potom sve da upru svoj pogled u mali drveni Gospin kip koji već osam i pol stoljeća u sebi nosi evanđeosku poruku u središnjoj Europi, Sveti je Otac kazao kako nas dijete Isus podsjeća na brojnu djecu u svijetu, u kojoj nam On želi doći u susret. Djecu koja žive u siromaštvu; koja su iskorištena kao vojnici; koja nisu nikada osjetila roditeljsku ljubav; bolesnu djecu koja trpe, ali i onu zdravu i radosnu. Europa je postala siromašna što se tiče djece; mi želimo sve samo za sebe, i možda se ne pouzdajemo previše u budućnost. Ali, Zemlja će biti bez budućnosti tek kada se ugase snage ljudskoga srca i razuma koji srce prosvjetljuje – kada Božje lice ne bude više blistalo iznad Zemlje. Gdje je Bog, tamo je budućnost – kazao je Sveti Otac.
'Da' izrečen Bogu, koji ipak čovjeka ostavlja slobodnim da sam odlučuje, jednak je onim 'da' koji su sadržani u Deset zapovijedi – kazao je Sveti Otac te pojasnio – 'da' obitelji, životu, odgovornoj ljubavi, solidarnosti, društvenoj odgovornosti i pravednosti, 'da' istini i poštovanju ljudi i onoga što im pripada. Osim toga, - napomenuo je Papa vraćajući se na svoje misli koje je izrazio u prvim trenutcima svojega papinstva – prianjanje uz Božje zapovijedi je sve drugo nego tamnica za ljudsko srce i volju. Ako tako činimo, primjećujemo da je kršćanstvo više i nešto drugačije od nekog moralnog sustava ili niza zahtjeva i zakona. Ono je dar prijateljstva koje traje u životu i u smrti: „Ne zovem vas više slugama, nego prijateljima“, kaže Gospodin svojima. U to se prijateljstvo mi pouzdajemo. Upravo stoga što je kršćanstvo dar prijateljstva, ono u sebi nosi i veliku moralnu snagu koja nam je, pred izazovima našega vremena, jako potrebna – istaknuo je Sveti Otac.
Prije završnoga čina na Svetoj Misi, papa Benedikt XVI. je uputio riječi ohrabrenja svima koji ovih dana trpe zbog poplava u Austriji. Sveti im je Otac zajamčio svoje molitve, te izrazio uvjerenje da će svi oni koji su u mogućnosti, iskazati svoju solidarnost i pružiti pomoć. Papa se potom spomenuo i dvoje hodočasnika koji su preminuli danas, na hodočašću, te kazao kako možemo biti sigurni da ih je Majka Božja povela izravno pred lice Božje, budući da su došli k Njoj na hodočašće, kako bi susreli Isusa zajedno s Njom. Na koncu slavlja održan je znakovit čin za lokalnu Crkvu: Papin mandat austrijskim vjernicima da žive prema Evanđelju i budu brižni i radosni svjedoci u svijetu. Sveti je Otac istaknuo i srednjoeuropsko obilježje ovoga svetišta, pozdravljajući nazočne hodočasnike na jezicima koji su uobičajeno nazočni na tom mjestu – na hrvatskome, mađarskome, slovenskome, češkome, slovačkome i poljskome jeziku.
Hrvatske je hodočasnike Sveti Otac pozdravio ovim riječima: RealAudioMP3
„Od srca pozdravljam i vas dragi hrvatski hodočasnici! Neka vas prati moćni zagovor i pomoć Blažene Djevice Marije, da uvijek ostanete vjerni Kristu i njegovoj Crkvi! Hvaljen Isus i Marija!“ 







All the contents on this site are copyrighted ©.