2007-09-03 18:41:11

Papa Benedikt XVI. danas je imenovao msgr. Gianfranca Ravasija, dosadašnjega pročelnika Ambrozijanske biblioteke, novim predsjednikom Papinskoga vijeća za kulturu


. Istovremeno ga je imenovao predsjednikom dvaju papinskih povjerenstava, za crkvena kulturna dobra i za sakralnu arheologiju. Nadbiskup Ravasi, rođen prije 65 godina u talijanskome gradu Merate, na dužnosti predsjednika Papinskoga vijeća za kulturu naslijedio je kardinala Paula Pouparda, koji je zbog navršene dobi dao ostavku na tu dužnost koju je obavljao gotovo 20 godina.
Govoreći u razgovoru za našu radio postaju o tome važnom imenovanju, nadbiskup se osvrnuo na glavne kulturne izazove sadašnjega doba, te prije svega napomenuo kako valja ponovno istaknuti velike vrednote, i to u odnosu na tako veliku i plemenitu tradiciju kao što je kršćanska. Kršćanstvo ima iza sebe dva tisućljeća velike kulture koja se ne može jednostavno podcjenjivati, kao što se, nažalost, ponekad događa u ovo naše doba. Stoga je u ovome nejasnome i nesigurnome svijetu, najprije važno ponovno pronaći korijene. Osim toga, zacijelo valja nadvladati površnost i banalnost. Činjenica da religijska kultura po svojoj naravi postavlja konačna pitanja, i daje neke odgovore koji su konačni, omogućuje da se u današnjem svijetu, koji je tako čvrsto na površini stvari, tako banalan, a ponekad i vulgaran, može pronaći jedna vrsta duboke iskre, posijanoga sjemena koje još treba proklijati. I to je izazov dijaloga s ovim svijetom. To su dva glavna pravca koji se potom granaju u slojevitosti ove vatikanske ustanove koja ne gleda samo na Zapad, nego gleda i velike obzore kontinenata, kao što su Afrika i Azija.
Na novinarovu primjedbu kako sve češće uočavamo da je današnje društvo kontradiktorno, sve je više bez Boga, ali je i sve više žedno Boga, nadbiskup je kazao kako se nalazimo u svijetu koji se, kako se čini, zaustavlja samo na općenitim, banalnim stvarima, umjesto prave riječi prihvaća brbljanje, a u djelima ne teži planiranju. Međutim, s druge se strane na tom pustinjskome prostoru, koje obilježava naše doba, osjeća upravo potreba za razgranavanjem korijena nade; osjeća se, naime, kao da je čovjek neprestano nemiran. Nema smisla pokušavati zadovoljiti čovjekove glavne potrebe i poticaje reklamom, trgovinom, ili životom svedenim na ekonomske i biološke pojave. Čovjek na koncu u sebi uvijek sadrži jednu vrstu otvorenosti prema vječnome i beskonačnome. Uvijek ima u sebi tu težnju koja ga nadilazi; stoga se upravo u traženju toga što je iznad treba učvrstiti nazočnost Crkve sa svojim navještajem i svojom kulturom – kazao je nadbiskup Ravasi.







All the contents on this site are copyrighted ©.