2007-08-28 17:51:39

Crkva se danas spominje svetoga Augustina


Crkva se danas spominje svetoga Augustina, hiponskoga biskupa, crkvenoga oca i naučitelja, čija je misao imala veliki utjecaj na kršćanski nauk. Njegovom se teologijom često nadahnjuje papa Benedikt XVI., koji u spisima toga afričkog mislioca prepoznaje vrijedan vodič za one koji traže istinu i žele shvatiti kršćanske dogme. U svojim govorima i propovijedima, Papa često citira svetoga Augustina, kako bi istaknuo njegove dragocjene pouke.
Njegova osobnost, njegova djela i poslanje ostavili su trag u kršćanstvu, a njegova misao i razmišljanje, danas su među temeljima teologije; zbog toga ga je Crkva priznala ocem i naučiteljem. Sveti Augustin, koji je živio na prijelazu iz IV. u V. stoljeće, autor je velike biblioteke koja dotiče brojne teme. Međutim, ne može se ne spomenuti kristologija i ekleziologija hiponskoga biskupa, o kojima je Benedikt XVI. pisao kao mladi student, u diplomskome radu kojim je 1953. godine diplomirao teologiju. Kao veliki poznavatelj crkvenih otaca, Papa je više puta istaknuo da lik svetoga Augustina ima veliku važnost u njegovu životu teologa i pastira, kao i prije kao čovjeka i svećenika, kako je napomenuo 22. travnja, tijekom pohoda bazilici San Pietro in Ciel d'Oro u Paviji, gdje se čuvaju relikvije svetoga Augustina. A susrevši se sa studentima Rimskoga velikog sjemeništa, 17. veljače, govorio im je o svojemu susretu s velikim filozofom i misliocem. Od samoga me početka ponajviše zadivio lik svetoga Augustina, a poslije i njegova škola u srednjem vijeku, sveti Bonaventura, veliki franjevci, i lik svetoga Franje. Za mene je poglavito bila zadivljujuća velika humanost svetoga Augustina. On se morao duhovno boriti kako bi pomalo pronašao pristup Riječi Božjoj, životu s Bogom, velikome 'da' njegovoj Crkvi. Taj tako ljudski put, na kojemu i danas možemo vidjeti kako se ulazi u dodir s Bogom, kako sav otpor naše naravi treba ozbiljno shvatiti, a potom ga usmjeriti kako bi se došlo do velikoga 'da' Gospodinu. Tako me osvojila njegova vrlo osobna teologija, razvijena ponajviše u propovijedanju – istaknuo je Sveti Otac.
Papa je više puta dao shvatiti kako je u vlastitome životu uočio crte slične onima koje su obilježavale život svetoga Augustina. Kako bi se posvetio učenju, meditaciji i molitvi, sveti Augustin nije rado prihvatio svećeničko i biskupsko ređenje, ali je prihvatio Božju volju koji ga je želio kao hiponskoga pastira. Na isti način Benedikt XVI. nije nikada sakrio da je njegova želja bila potpuno se posvetiti proučavanju teologije, te da se prilagodio drugačijim Božjim planovima. Na taj je način Papa istaknuo i da je život svakoga čovjeka neprestano obraćenje, kao što je kazao u Paviji, govoreći o ovome svecu, kada je, između ostaloga napomenuo da je sveti Augustin nadahnuo i njegovu prvu encikliku „Bog je ljubav“.
Danas se u cijelome svijetu održavaju brojne svečanosti u spomen svetome Augustinu. U Ostiji, nedaleko od Rima, kardinal Angelo Sodano, dekan Kardinalskoga zbora, predvodit će svečano misno slavlje, dok će u Paviji, u bazilici San Pietro in Ciel d'Oro, gdje se čuvaju relikvije svetoga Augustina, svetu Misu služiti kardinal José Saraiva Martins, pročelnik Zbora za proglašenje svetih. Tom će prigodom lokalni biskup pročitati dekret kojim se sveti Augustin proglašava suzaštitnikom Pavije.







All the contents on this site are copyrighted ©.