Crkva se danas spominje svetoga Augustina, hiponskoga biskupa, crkvenoga oca i naučitelja,
čija je misao imala veliki utjecaj na kršćanski nauk. Njegovom se teologijom često
nadahnjuje papa Benedikt XVI., koji u spisima toga afričkog mislioca prepoznaje vrijedan
vodič za one koji traže istinu i žele shvatiti kršćanske dogme. U svojim govorima
i propovijedima, Papa često citira svetoga Augustina, kako bi istaknuo njegove dragocjene
pouke. Njegova osobnost, njegova djela i poslanje ostavili su trag u kršćanstvu,
a njegova misao i razmišljanje, danas su među temeljima teologije; zbog toga ga je
Crkva priznala ocem i naučiteljem. Sveti Augustin, koji je živio na prijelazu iz IV.
u V. stoljeće, autor je velike biblioteke koja dotiče brojne teme. Međutim, ne može
se ne spomenuti kristologija i ekleziologija hiponskoga biskupa, o kojima je Benedikt
XVI. pisao kao mladi student, u diplomskome radu kojim je 1953. godine diplomirao
teologiju. Kao veliki poznavatelj crkvenih otaca, Papa je više puta istaknuo da lik
svetoga Augustina ima veliku važnost u njegovu životu teologa i pastira, kao i prije
kao čovjeka i svećenika, kako je napomenuo 22. travnja, tijekom pohoda bazilici San
Pietro in Ciel d'Oro u Paviji, gdje se čuvaju relikvije svetoga Augustina. A susrevši
se sa studentima Rimskoga velikog sjemeništa, 17. veljače, govorio im je o svojemu
susretu s velikim filozofom i misliocem. Od samoga me početka ponajviše zadivio lik
svetoga Augustina, a poslije i njegova škola u srednjem vijeku, sveti Bonaventura,
veliki franjevci, i lik svetoga Franje. Za mene je poglavito bila zadivljujuća velika
humanost svetoga Augustina. On se morao duhovno boriti kako bi pomalo pronašao pristup
Riječi Božjoj, životu s Bogom, velikome 'da' njegovoj Crkvi. Taj tako ljudski put,
na kojemu i danas možemo vidjeti kako se ulazi u dodir s Bogom, kako sav otpor naše
naravi treba ozbiljno shvatiti, a potom ga usmjeriti kako bi se došlo do velikoga
'da' Gospodinu. Tako me osvojila njegova vrlo osobna teologija, razvijena ponajviše
u propovijedanju – istaknuo je Sveti Otac. Papa je više puta dao shvatiti kako
je u vlastitome životu uočio crte slične onima koje su obilježavale život svetoga
Augustina. Kako bi se posvetio učenju, meditaciji i molitvi, sveti Augustin nije rado
prihvatio svećeničko i biskupsko ređenje, ali je prihvatio Božju volju koji ga je
želio kao hiponskoga pastira. Na isti način Benedikt XVI. nije nikada sakrio da je
njegova želja bila potpuno se posvetiti proučavanju teologije, te da se prilagodio
drugačijim Božjim planovima. Na taj je način Papa istaknuo i da je život svakoga čovjeka
neprestano obraćenje, kao što je kazao u Paviji, govoreći o ovome svecu, kada je,
između ostaloga napomenuo da je sveti Augustin nadahnuo i njegovu prvu encikliku „Bog
je ljubav“. Danas se u cijelome svijetu održavaju brojne svečanosti u spomen svetome
Augustinu. U Ostiji, nedaleko od Rima, kardinal Angelo Sodano, dekan Kardinalskoga
zbora, predvodit će svečano misno slavlje, dok će u Paviji, u bazilici San Pietro
in Ciel d'Oro, gdje se čuvaju relikvije svetoga Augustina, svetu Misu služiti kardinal
José Saraiva Martins, pročelnik Zbora za proglašenje svetih. Tom će prigodom lokalni
biskup pročitati dekret kojim se sveti Augustin proglašava suzaštitnikom Pavije.