O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

Gotovo svi hrvatski biskupi te oko tri stotine svećenika prošloga su petka pohodili istarska mjesta Lanišće i Svetvinčenat, i to u okviru prvoga nacionalnog hodočašća, kojim se obilježila 60. obljetnica mučeničke smrti sluge Božjega Miroslava Bulešića.
Crkva nikada nije usvojila govor nasilja i mržnje, a upravo takvom govoru jasno se suprotstavio velečasni Miroslav Bulešić – istaknuo je gospićko-senjski biskup Mile Bogović, propovijedajući na molitvi Srednjeg časa u Lanišću, mjestu u kojemu je 24. kolovoza 1947. godine Sluga Božji podnio mučeničku smrt.
U Svetvinčentu, rodnoj župi Miroslava Bulešića, gdje su u župnoj crkvi pohranjeni njegovi zemni ostaci, svečanu Svetu Misu predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Kakvo je to oslobođenje – ma s koje strane dolazilo – u kojemu su se odvodili u tamu smrti ljudi bez stvarne krivice i bez suđenja? Kakva je to bila vlast koja je od čovjeka koji je cijeli svoj život darovao svomu narodu htjela napraviti “crnoga narodnog neprijatelja”? Ovdje su sve tri protuljudske ideologije činile zločine naizmjenično, iako su bile najgore odmazde onih koji bi trenutno prevladali, šireći usto mržnju i netrpeljivost. Zar danas još netko može povjerovati da bi se antifašizmu oduzela vrijednost, ako se jasno progovori o zločinima i zločincima s komunističke strane – upitao se kardinal Bozanić, dodavši kako se još uvijek olako izjednačava legitimna i opravdana obrana slobode s revolucionarnom borbom komunista za osvajanje vlasti. Ovdje je narod osjećao da ga svaka nova neistina bezbožnih režima gura u ponor mržnje i nesreće, a Katoličku je Crkvu osjećao kao svoj prostor blizine i sigurnosti putokaza, osobito zahvaljujući marnome radu svećenika. Stoga danas ne bi smjelo biti udžbenika hrvatske povijesti koji ne bi s ponosom isticao dobro koje su promicali crkveni službenici, uosobljeni na najjasniji način u mučeništvu sluge Božjeg Miroslava Bulešića – zaključio je zagrebački nadbiskup.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić susreo se 24. kolovoza u Zagrebu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske dr. Ivom Sanaderom, a riječi je bilo o zajedničkoj brizi za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Premijer Sanader istaknuo je da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu dijaspora, nego suveren i konstitutivan narod, a kardinal Puljić ovom je prigodom zahvalio hrvatskoj Vladi na dosadašnjoj pomoći, istaknuvši još jednom kako Hrvati u Bosni i Hercegovini ne traže povlastice, već ravnopravnost.
Nadbiskupsko sjemenište u Splitu i ove je godine bilo domaćin Katehetskoj ljetnoj školi, koja se održavala od 23. do 25. kolovoza, i to za vjeroučitelje osnovnih škola, dok će se ona za vjeroučitelje srednjih škola održati od 27. do 29. kolovoza. Okvirna tema bila je „Hrvatski jezik – vjeronauk – povijest: mogućnosti međupredmetne korelacije“, a sudionici su zaključke tražili u pedagoškim radionicama, kao i u predavanjima koja su na ovu temu održali profesori s naših teoloških učilišta.
Požeški biskup Antun Škvorčević posjetio je 24. kolovoza obitelj Borisa i Draginje Horvat u Bodegraju, u župi Okučani. Njihova je kuća, naime, najteže nastradala u olujnom nevremenu koje je prošloga tjedna pogodilo taj kraj. U zajedničkim promišljanjima o pomoći teško pogođenoj obitelji, a uzevši u obzir da je riječ o starijim osobama te da trošnost i oštećenost kuće ne preporučuju njezin popravak, nego novu izgradnju, zaključeno je da se ona što prije i ostvari, uz pomoć Požeške biskupije, Brodsko-posavske županije te Općine Okučani.