Izložba o bazilici Svete Sofije

U nedjelju je usporedo s otvaranjem meetinga „Prijateljstvo među narodima“, u dvorcu Sismondo u Riminiju, otvorena izložba o Svetoj Sofiji, carskoj bazilici u Carigradu. „Prostor mudrosti – sveta Sofija u Carigradu“ naslov je izložbe u čast bazilici, koju je u VI. stoljeću, na već postojećoj crkvi iz vremena Konstantina Velikoga, u čast Božanske mudrosti podigao car Justinijan. Bazilika je otomanskom okupacijom 1453. godine pretvorena u džamiju, a kad je Turska postala laička država 1934. godine, pretvorena je u državni muzej. Izložba, koja podsjeća na povijesni posjet Benedikta XVI. Svetoj Sofiji, u studenome prošle godine, igrom slika, svjetla i zvukova omogućuje posjetitelju da otkrije ljepote bazilike i njezinih mozaika; nakon otomanskoga osvajanja malo je ostalo od drevnih kršćanskih mozaika: ispod debeloga vapna iz stoljetne tame isplivala je ljepota i sjaj Kristova lica, te slika Djevice s djetetom, koja se u apsidi polutamne crkve pojavljuje kao bljesak svjetla na zlatnome nebu mozaika. Dragocjeni liturgijski predmeti iz Konstantinova vremena dopremljeni iz Vatikanskih muzeja, Riznice svetoga Marka u Veneciji i drugih muzeja upotpunjuju povijesnu sliku bazilike.
Govoreći o izložbi u razgovoru za našu radio postaju, Marina Ricci, glavna urednica izložbe, kazala je kako je Papino apostolsko putovanje u Tursku potaknulo ideju o izložbi. Benedikt XVI. je u studenome prošle godine na kratko posjetio muzej, odnosnu carsku baziliku iz Justinijanova vremena, sagrađenu na Konstantinovoj crkvi. To je predivan, veličanstven prostor, veoma malo poznat. Bazilika je prelijepa, puna povijesti, aktualna je za naše doba, stoga smo smatrali da valja uložiti truda kako bi je ljudi mogli upoznati– kazala je Ricci. Na upit našega novinara što povijest bazilike može poručiti, kazala je kako je za dijalog potrebno poznavanje. Ali upoznati ne znači samo susresti se, nego pokušati shvatiti i upoznati svoju prošlost: narodi i ljudi ne dolaze iz ničega; iza sebe imaju oca i majku, prethodne naraštaje, stoljećâ kulture, ratova, nasilja, mržnje te svijetlih i predivnih događaja. Upoznati se prije svega znači upoznati nešto o svojoj i tuđoj prošlosti. U tome smislu izložba može biti od velike pomoći – istaknula je Ricci. Na primjedbu kako mozaici prikazuju cara Ivana Komnena i njegovu ženu Irenu Ugarsku, sliku veoma dragu Ivanu Pavlu II., u kojoj je vidio snagu vjere koja povezuje dva plućna krila Europe, kazala je kako to mozaici jasno očituju. Religiju su posljednjih godina optuživali kao izvor mržnje i nasilja, a u stvari je bila izvor velike kulture i civilizacije, poglavito na europskom kontinentu i s druge strane Bospora. Religije su veliki izvori kulture, civilizacije i prijateljstva – zaključila je Ricci.