Ponosni smo na rezultate postignute posljednjih 60 godina, ali ne možemo zatvarati
oči pred stvarnostima svoje zemlje – kazao je kardinal Telesphore Toppo, predsjednik
Indijske biskupske konferencije, u poruci prigodom 60. obljetnice indijske nezavisnosti,
koja je obilježena na blagdan Velike Gospe. Konačno dođe trenutak, koji se teško susreće
u povijesti, u kojem završava jedno razdoblje, a duša jednoga naroda, dugo vremena
tlačena, konačno nađe oduška – tim je riječima prvoga premijera nezavisne Indije,
Pandita Nehrua, kardinal podsjetio na postizanje neovisnosti. Dan nezavisnosti započeo
je izgradnju Nacije, tome je kršćanska zajednica pridonijela vlastitom mrežom odgojnih
i zdravstvenih institucija i nacrtima društvenoga i gospodarskog razvoja. Premda smo
ponosni na postignute gospodarske, političke i društvene uspjehe, ne možemo zanemariti
teške stvarnosti svoje zemlje, prije svega činjenicu da u Indiji ima više od 300 milijuna
ljudi koji žive ispod praga siromaštva. Osim toga, još se vodi borba protiv podmićivanja,
lošega upravljanja javnim dobrima i odstranjenja iz razvojnoga procesa najslabijih
društvenih slojeva. Valja spomenuti kako se posljednjih godina povećalo nasilje među
zajednicama te tlačenje vjerskih zajednica od strane političkih i društvenih organizacija
koje „ispovijedaju prevlast većine“. Obraćamo se Blaženoj Djevici Mariji da nam pokaže
kako iskoristiti slobodu u životu ljubazne odanosti i velikodušnoga služenja – zaključio
je kardinal Toppo. U bečkoj crkvi Am Hof, koja je prva postaja Papina posjeta
Austriji u rujnu, a u kojoj se okuplja hrvatska katolička zajednica u tome gradu,
užurbano se dovršava oltar. Crkva, izvorno sagrađena u gotičkom, a kasnije obnavljana
u baroknom i klasicističkom stilu, već se nekoliko godina restaurira. Obnova oltara
prvobitno je bila predviđena za kasnije, no posjet pape Benedikta XVI. ju je ubrzao,
izjavila je za "Kathpress" glavna konzervatorica Bečke nadbiskupije Hiltigund Schreiber.
Oltar izrađuju prof. Oskar Höfinger i njegov sin Johannes iz bračkog kamena. Konzervatorica
je izrazila radost što je kamen za oltar došao iz Hrvatske, jer se u crkvi okuplja
hrvatska zajednica kojoj je na taj način dan osjećaj dijela domovine. Voditelj Hrvatske
katoličke zajednice fra Ilija Vrdoljak izrazio je za "Kathpress" radost što "njegova"
crkva ima tako važno mjesto za Papina posjeta. Hrvatska katolička zajednica se u toj
crkvi okuplja od god. 1969. i u njoj se osjeća "kao kod kuće", stoga je p. Vrdoljak
ponosan što je za novi oltar korišten kamen iz Hrvatske. Zagrebački nadbiskup kardinal
Josip Bozanić blagoslovit će 2. rujna novi oltar i za njega darovati relikvije blaženoga
kardinala Alojzija Stepinca. Radno se mjesto ne smije pretvoriti u tvornicu
smrti, udovica i siročadi – kazao je biskup Vincenzo Paglia obavljajući sprovodni
obred za radnika koji je prošlih dana poginuo na radnome mjestu. Treba spriječiti
pogibije i žalosti na radnim mjestima – upozorio je biskup i zatražio da se prekine
tragični lanac smrti. Ponekad se može slučajno dogoditi tragedija. Ali, to se zaista
ne događa slučajno ako imamo neprekidan lanac žrtava. On je gorak plod kulture smrti
koja nastavlja prikazivati žrtve na oltaru profita, prvenstvene apsolutne zarade i
interesa po svaku cijenu, čak na štetu ljudskoga života i dostojanstva osobe – kazao
je biskup i dodao kako je potrebna nova radna kultura koja će prožeti sve, čitavo
društvo. Osim zgražanja nad događajima, svi se moraju zauzeti da rad ne bude tvornica
smrti, nego mjesto života i nade – zaključio je biskup Paglia. Napredak i predviđanja
o vodi: zauzimati se za održivost u svijetu koji se mijenja – tema je „Svjetskog tjedna
vode“ koji se održava u Stockholmu. Na skupu sudjeluju predstavnici vlada, industrija,
stručnjaci za vodu, nevladine organizacije i odgovorni iz Ujedinjenih naroda. Među
ostalim, raspravljat će se o „ulozi vode“ u zdravstvu, okolišu, razvoju, klimatskim
promjenama, pravednom upravljanju vodnim bogatstvom te uporabi vode u poljodjelstvu.
Prema podacima UN-a, 20% svjetskoga stanovništva danas se sučeljava s oskudicom vode,
a predviđa se da će do 2025. godine 30% stanovništva u 50 država trpjeti zbog oskudice
vode. U svijetu 2 milijarde i 600 milijuna ljudi nema prikladne sanitarne čvorove,
zbog čega godišnje premine oko 2 milijuna djece. Na skupu u Stockholmu klimatske promjene
će biti u središtu svih rasprava. Od 1996. do 2005. godine 80% prirodnih katastrofa
nosi meteorološka obilježja, a poplave, koje su od 1973. do 1997. godine svake godine
pogađale 66 milijuna ljudi, nanijele su najveće štete. Vlade moraju više ulagati u
rješavanje nestašice vode – upozoravaju iz Međunarodnoga zavoda za vodu u Stockholmu,
ističući da „plavo zlato“ igra glavnu ulogu u zagrijavanju planeta. Izgledi su da
bi se voda sve više mogla koristiti u proizvodnji žitarica namijenjenih bio-energiji,
umjesto da se koristi u poljoprivredi za prehranu gladnoga stanovništva – primjećuju
stručnjaci. Prema predviđanjima, u odnosu na 1990., do 2020. godine potražnja hrane
će se povećati za 40%. Potražnja ovisi o primjeni metoda s velikom potrošnjom vode,
a to smanjuje rezerve „plavoga zlata“ za budućnost. Kako bi se racionalnije iskorištavala
voda treba rabiti održive metode koje ne prijete biološkim različitostima niti vodnim
ekosustavima planeta.