2007-08-20 09:03:59

Vijesti iz Crkve i svijeta


Ponosni smo na rezultate postignute posljednjih 60 godina, ali ne možemo zatvarati oči pred stvarnostima svoje zemlje – kazao je kardinal Telesphore Toppo, predsjednik Indijske biskupske konferencije, u poruci prigodom 60. obljetnice indijske nezavisnosti, koja je obilježena na blagdan Velike Gospe. Konačno dođe trenutak, koji se teško susreće u povijesti, u kojem završava jedno razdoblje, a duša jednoga naroda, dugo vremena tlačena, konačno nađe oduška – tim je riječima prvoga premijera nezavisne Indije, Pandita Nehrua, kardinal podsjetio na postizanje neovisnosti. Dan nezavisnosti započeo je izgradnju Nacije, tome je kršćanska zajednica pridonijela vlastitom mrežom odgojnih i zdravstvenih institucija i nacrtima društvenoga i gospodarskog razvoja. Premda smo ponosni na postignute gospodarske, političke i društvene uspjehe, ne možemo zanemariti teške stvarnosti svoje zemlje, prije svega činjenicu da u Indiji ima više od 300 milijuna ljudi koji žive ispod praga siromaštva. Osim toga, još se vodi borba protiv podmićivanja, lošega upravljanja javnim dobrima i odstranjenja iz razvojnoga procesa najslabijih društvenih slojeva. Valja spomenuti kako se posljednjih godina povećalo nasilje među zajednicama te tlačenje vjerskih zajednica od strane političkih i društvenih organizacija koje „ispovijedaju prevlast većine“. Obraćamo se Blaženoj Djevici Mariji da nam pokaže kako iskoristiti slobodu u životu ljubazne odanosti i velikodušnoga služenja – zaključio je kardinal Toppo.
U bečkoj crkvi Am Hof, koja je prva postaja Papina posjeta Austriji u rujnu, a u kojoj se okuplja hrvatska katolička zajednica u tome gradu, užurbano se dovršava oltar. Crkva, izvorno sagrađena u gotičkom, a kasnije obnavljana u baroknom i klasicističkom stilu, već se nekoliko godina restaurira. Obnova oltara prvobitno je bila predviđena za kasnije, no posjet pape Benedikta XVI. ju je ubrzao, izjavila je za "Kathpress" glavna konzervatorica Bečke nadbiskupije Hiltigund Schreiber. Oltar izrađuju prof. Oskar Höfinger i njegov sin Johannes iz bračkog kamena. Konzervatorica je izrazila radost što je kamen za oltar došao iz Hrvatske, jer se u crkvi okuplja hrvatska zajednica kojoj je na taj način dan osjećaj dijela domovine. Voditelj Hrvatske katoličke zajednice fra Ilija Vrdoljak izrazio je za "Kathpress" radost što "njegova" crkva ima tako važno mjesto za Papina posjeta. Hrvatska katolička zajednica se u toj crkvi okuplja od god. 1969. i u njoj se osjeća "kao kod kuće", stoga je p. Vrdoljak ponosan što je za novi oltar korišten kamen iz Hrvatske. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovit će 2. rujna novi oltar i za njega darovati relikvije blaženoga kardinala Alojzija Stepinca.
Radno se mjesto ne smije pretvoriti u tvornicu smrti, udovica i siročadi – kazao je biskup Vincenzo Paglia obavljajući sprovodni obred za radnika koji je prošlih dana poginuo na radnome mjestu. Treba spriječiti pogibije i žalosti na radnim mjestima – upozorio je biskup i zatražio da se prekine tragični lanac smrti. Ponekad se može slučajno dogoditi tragedija. Ali, to se zaista ne događa slučajno ako imamo neprekidan lanac žrtava. On je gorak plod kulture smrti koja nastavlja prikazivati žrtve na oltaru profita, prvenstvene apsolutne zarade i interesa po svaku cijenu, čak na štetu ljudskoga života i dostojanstva osobe – kazao je biskup i dodao kako je potrebna nova radna kultura koja će prožeti sve, čitavo društvo. Osim zgražanja nad događajima, svi se moraju zauzeti da rad ne bude tvornica smrti, nego mjesto života i nade – zaključio je biskup Paglia.
Napredak i predviđanja o vodi: zauzimati se za održivost u svijetu koji se mijenja – tema je „Svjetskog tjedna vode“ koji se održava u Stockholmu. Na skupu sudjeluju predstavnici vlada, industrija, stručnjaci za vodu, nevladine organizacije i odgovorni iz Ujedinjenih naroda. Među ostalim, raspravljat će se o „ulozi vode“ u zdravstvu, okolišu, razvoju, klimatskim promjenama, pravednom upravljanju vodnim bogatstvom te uporabi vode u poljodjelstvu. Prema podacima UN-a, 20% svjetskoga stanovništva danas se sučeljava s oskudicom vode, a predviđa se da će do 2025. godine 30% stanovništva u 50 država trpjeti zbog oskudice vode. U svijetu 2 milijarde i 600 milijuna ljudi nema prikladne sanitarne čvorove, zbog čega godišnje premine oko 2 milijuna djece. Na skupu u Stockholmu klimatske promjene će biti u središtu svih rasprava. Od 1996. do 2005. godine 80% prirodnih katastrofa nosi meteorološka obilježja, a poplave, koje su od 1973. do 1997. godine svake godine pogađale 66 milijuna ljudi, nanijele su najveće štete. Vlade moraju više ulagati u rješavanje nestašice vode – upozoravaju iz Međunarodnoga zavoda za vodu u Stockholmu, ističući da „plavo zlato“ igra glavnu ulogu u zagrijavanju planeta. Izgledi su da bi se voda sve više mogla koristiti u proizvodnji žitarica namijenjenih bio-energiji, umjesto da se koristi u poljoprivredi za prehranu gladnoga stanovništva – primjećuju stručnjaci. Prema predviđanjima, u odnosu na 1990., do 2020. godine potražnja hrane će se povećati za 40%. Potražnja ovisi o primjeni metoda s velikom potrošnjom vode, a to smanjuje rezerve „plavoga zlata“ za budućnost. Kako bi se racionalnije iskorištavala voda treba rabiti održive metode koje ne prijete biološkim različitostima niti vodnim ekosustavima planeta.







All the contents on this site are copyrighted ©.