Ovih se dana proširila vijest o tome kako ugandske vlasti Crkvu žele svesti na status
nevladine organizacije. Ta se težnja, međutim, primjećuje – kako piše jučerašnji 'Avvenire',
dnevni list Talijanske biskupske konferencije – i u drugim zemljama na svjetskome
jugu. Osim toga, britanski tjednik 'The Economist', polovicom srpnja je zatražio od
Svete Stolice da se odrekne svojega „diplomatskog statusa“, i da se „proglasi onim
što ona jest, odnosno najveća nevladina organizacija na svijetu“. Osvrnuvši se
u razgovoru za našu radio postaju na to umanjujuće viđenje Crkve, teolog nadbiskup
Bruno Forte, kazao je kako se ono rađa iz vrlo jasnoga ideološkoga tumačenja uloge
Crkve, koje nije u stanju shvatiti duboko otajstvo, onaj krajnji smisao koji svaki
vjernik, koji živi iskustvo milosti, uspijeva primijetiti. U očima snagâ koje su u
igri na ovome svijetu, koje god vrste one bile, a posebice one gospodarske, Crkva
ne može izgledati drugačije nego kao jedna od agencija koje sudjeluju u toj igri.
Htjeti svesti Crkvu na to, znači iznevjeriti njezinu najdublju dušu. Međutim, tko
Crkvu doživljava iznutra, ne može ne oduprijeti se tim pokušajima, jer Crkva nije
jednostavno društvena agencija; ona, naime, jest i to, jer nebrojena su dobra koja
čini u svijetu, ali sve to ona radi iz dubokih razloga, zbog snage, nade i ljubavi
koji se ne mogu svesti na koordinate gospodarstva ili političke moći – kazao je nadbiskup.
Spomenuvši nadalje kako je papa Benedikt XVI. u svojoj prvoj enciklici „Bog je
ljubav“ snažno istaknuo kako ljubav, ona istinska, uzvišena i besplatna, dolazi od
Boga i vraća se Bogu, uključujući pritom ljudsko srce, nadbiskup je kazao da Sveti
Otac primjećuje također kako Crkva, koja je Crkva ljubavi, koja je narod onih koji
se prepoznaju ljubljeni u ljubljenome, ne može biti svedena na društvenu agenciju
u kojoj se drugima služi potaknuti profesionalnim obvezama ili zaradom, ili pak općim
humanitarnim načelima. Crkva je zajednica onih koji prepoznaju vrelo ljubavi koja
ih potiče da djeluju ne u sebi samima nego u Bogu. Osvrnuvši se potom na riječi Svetoga
Oca tijekom Svete Mise na Veliku Gospu, kada je kazao kako protukršćanska snaga danas
postoji u obliku materijalističkih ideologija, sa svom njihovom medijskom i propagandističkom
snagom, nadbiskup je istaknuo dva elementa iz učiteljstva pape Benedikta XVI. koje
su – prema nadbiskupovu mišljenju – vrlo važne za naše doba, a to je dramatični izgled
sukoba, odnosno nalazimo se u viđenju povijesti u kojemu su u igri snage koje su često
negativne, a možemo ih nazivati 'relativizam', 'nihilizam'; ali, u isto vrijeme valja
podsjetiti i na duboki smisao kršćanske vjere, odnosno da Bog jest i ostaje pobjednik,
te da je povijest ona povijest koja se otvara obzoru smisla i nade, a mi smo svjedoci
toga. Zbog toga, i pred izazovima poput ovih koji se pojavljuju, kršćanin nikada ne
gubi pouzdanje ni nadu. On zna da eshatološka rezerva, koje je on nositelj, odnosno
ona veća količina nade, i ljubav koja izvire iz nje, ne trebaju ljudsko priznanje
kako bi ih se živjelo – kazao je na koncu nadbiskup Forte.