Ciparski pravoslavni nadbiskup Chrysostomos II. zabrinut je za stanje vjerske
slobode na turskome dijelu otoka, jer neregularna ciparsko-turska vojska brani bogoslužje.
Prošlih je dana samozvana vojska od jednoga svećenika zahtijevala da prekine slavljenje
Mise. Kao odgovor na svećenikove primjedbe policija je rastjerala vjernike, a psovkama
i vrijeđanjima nastavila ometati bogoslužje – stoji u priopćenju Ciparskoga veleposlanstva
pri Svetoj Stolici. Zabrana turske Vlade nadbiskupu Chrysostomosu II. da od 17. do
21. kolovoza posjeti ekumenskoga patrijarha Bartolomeja I. pridonijela je zaoštravanju
odnosa između dviju zajednica. Kako je prenijela agencija AsiaNews, turska Vlada je
već jednom odgodila nadbiskupov posjet pozivajući se na političke izbore i moguće
političke posljedice. Vlada u Ankari je očitovala svoje istinsko lice – kazao je Chrysostomos
II. za grčku agenciju Skai, rekavši kako će s događajem upoznati Svetu Stolicu i Svjetsko
vijeće Crkvi. Na koncu je istaknuo kako ne postoji trvenje između dviju otočkih zajednica,
nego je problem u miješanju Ankare, koja priječi svaki pokušaj integracije. U
čitavoj Južnoj Americi jučer i danas se slavi uznesenje Blažene Djevice Marije
na nebo. Milijuni ljudi od Meksika do Patagonije hodočaste u marijanska svetišta u
spomen „usnuća“ otkupiteljeve Majke. Hodočasnici, odnosno čitave obitelji, pješače
na desetke kilometara kako bi na današnji dan iskazali štovanje svojoj nebeskoj Majci.
Svaka država ima svoje nacionalno marijansko svetište, a južnoamerička marijanska
svetišta poznata u svijetu jesu Gospa Guadalupska u Meksiku, Aparecida u Brazilu,
Cobre na Kubi i Coromoto u Venezueli. U Rimu je za blagdan Marijina uznesenja
na nebo u bazilici Svete Marije Velike sinoć održano tradicionalno „Bdijenje Uznesene“,
koje je predvodio poznati mariolog, otac Ermanno Toniolo. U pola noći je započelo
tradicionalno hodočašće rimskih vjernika u drevno i najpoznatije rimsko marijansko
svetište „Divino Amore“. Vjernici su jutros sudjelovali na ranoj jutarnjoj Misi, a
potom u procesiji s čudotvornom Gospinom slikom. U Parizu je na rijeci Seine
sinoć održana već tradicionalna marijanska procesija. Osam brodova je prevozilo 4.500
vjernika koji su srebreni kip Majke Božje pratili do katedrale Notre Dame. Danas popodne
je gradskim ulicama, od crkve svetoga Petra do katedrale Notre Dame, mnoštvo naroda
sudjelovalo u procesiji koja je završila svečanim misnim slavljem. Procjenjuje se
da je u Parizu na vjerskim obredima sudjelovalo više od 150 tisuća vjernika. Svetkovina
Uznesenja Blažene Djevice Marije proslavljena je i u brojnim marijanskim svetištima
u Africi i Aziji. Jedno od glavnih svetišta posvećenih Mariji na afričkome kontinentu
je Bazilika Naše Gospe od mira u Yamoussoukrou, u Obali Bjelokosti. Građena je po
uzoru na Baziliku svetoga Petra, posvetio ju je Ivan Pavao II., 1990. godine, a može
primiti 18.000 vjernika. Svake se godine na tisuće vjernika iz afričkih kršćanskih
zemalja uputi na hodočašće u tu baziliku. Na tisuće hodočasnika s cijeloga afričkog
kontinenta hodočasti i u Kibeho, u Ruandi, u svetište Naše Gospe od boli, uzdignuto
na mjestu na kojemu se 1981. godine Gospa ukazala nekolicini djevojaka, te ih pozvala
da se mole za spas svijeta. Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije proslavljena
je i u brojnim marijanskim svetištima u Africi i Aziji. Jedno od glavnih svetišta
posvećenih Mariji na afričkome kontinentu je Bazilika Naše Gospe od mira u Yamoussoukrou,
u Obali Bjelokosti. Građena je po uzoru na Baziliku svetoga Petra, posvetio ju je
Ivan Pavao II., 1990. godine, a može primiti 18.000 vjernika. Svake se godine na tisuće
vjernika iz afričkih kršćanskih zemalja uputi na hodočašće u tu baziliku. Na tisuće
hodočasnika s cijeloga afričkog kontinenta hodočasti i u Kibeho, u Ruandi, u svetište
Naše Gospe od boli, uzdignuto na mjestu na kojemu se 1981. godine Gospa ukazala nekolicini
djevojaka, te ih pozvala da se mole za spas svijeta. U Aziji pak, jedno od najvećih
i najpoznatijih marijanskih svetišta je Svetište Gospe od zdravlja u Vailankanniju,
u indijskoj državi Tamil Nadu. Poznato po čudesima koja su se dogodila po Gospinu
zagovoru, ovo svetište nazivaju i „Lourdes Zapada“, a uzdiže se na mjestu na kojemu
se u XVI. stoljeću Gospa ukazala jednome mladiću hindusu. Godišnje ga pohodi više
od milijun i pol hodočasnika, među kojima brojni nekršćani. Jedno od najvažnijih središta
marijanske pobožnosti na Filipinima je Svetište Gospe od Peñafrancia, u Naga Cityju.
Prema predaji, u XV. stoljeću se u Francuskoj Gospa ukazala jednome franjevcu i rekla
mu da ode na to mjesto. Gospin kip, koji svake godine u procesiji nose milijuni vjernika,
1983. godine je ukraden, i na čudnovat način pronađen nakon jednoga molitvenog bdijenja.