Bez Boga čovjek gubi svoju veličinu, bez Boga nema istinskoga humanizma, poručuje
nam to Grgur Nazijanski – kazao je papa Benedikt XVI. na današnjoj općoj audijenciji,
održanoj u Dvorani Pavla VI.. Sveti Otac, koji je na audijenciju došao iz Castel Gandolfa,
u katehezi je govorio o tom crkvenom ocu iz IV. stoljeća, poznatome pod nazivom „teolog“,
te glasovitome govorniku i branitelju vjere, koji je u svojim djelima i propovijedima
isticao „Božji primat“. Riječ je o profinjenoj i osjetljivoj duši, izobraženome
čovjeku koji je svoj život usmjerio prema monaštvu i filozofskoj i duhovnoj meditaciji
– tim je riječima Sveti Otac opisao Grgura Nazijanskoga, autora „Teoloških razgovora“,
propovijedî i pjesničkih tekstova koji su za čovjeka važni i danas. On je čovjek koji
nam pomaže osjetiti Božji primat, i zbog toga govori upravo nama, u ovome našem svijetu.
Bez Boga čovjek gubi svoju veličinu, bez Boga nema istinskoga humanizma. Poslušajmo
stoga taj glas, i nastojmo i mi upoznati Božje lice – potaknuo je Papa, a potom istaknuo
važnost koju je sveti Grgur davao teologiji. Za njega teologija nije bila čisto ljudsko
razmišljanje, ili plod zamršenih špekulacija, nego ona proizlazi iz života molitve
i svetosti, iz ustrajnoga razgovora s Bogom. I upravo se tako pred našim razumom pojavljuje
Božja stvarnost, trojstveno otajstvo – napomenuo je Sveti Otac. Odvažni branitelj
trojstvene vjere, sveti Grgur je odlučno suzbijao arijanizam koji je u IV. stoljeću
carevima bio koristan. Toliko je volio samoću – kazao je Sveti Otac – da za njega
nije bilo veće stvari od ovoga: ušutkati vlastita osjetila, izići iz tijela svijeta,
sabrati se u sebi, ne brinuti se više o ljudskim stvarima osim o onima prijeko potrebnima,
razgovarati sa sobom samim i s Bogom, živjeti život koji nadilazi vidljive stvari,
te nositi u duši uvijek čiste božanske slike nepomiješane sa zemaljskim i krivim oblicima.
Sveti je Otac opisao i oklijevanje uz koje je Grgur Nazijanski primio svećenički red,
jer je znao da će potom morati biti pastir, brinuti se za druge, o tuđim stvarima,
pa neće više moći biti tako sabran u čistoj meditaciji – kazao je Papa te dodao kako
je međutim pastoralnu službu preuzeo u punoj poslušnosti, prihvaćajući, kao što mu
se često događalo u životu, da ga Providnost nosi tamo kamo nije želio ići. Sveti
je Otac potom spomenuo i veliko prijateljstvo koje je povezivalo Grgura s njegovim
suvremenikom Bazilijem Velikim, te pročitao ono što je Grgur napisao o tom prijateljstvu:
„Vodila nas je ista žudnja za znanjem… To je bilo naše nadmetanje – ne tko će biti
prvi, nego tko će dopustiti drugome da bude prvi. Činilo se da imamo jednu dušu u
dva tijela“. Sveti je Otac nadalje govorio i o Grgurovome otporu pred biskupskim posvećenjem,
te podsjećajući kako se kao biskup u Sasimi, a potom u Carigradu, morao suočavati
s teškoćama i neprijateljstvima, citirao je riječi tog crkvenog oca: „Podijelili smo
Krista, mi koji smo toliko voljeli Boga i Krista! Lagali smo jedni drugima zbog istine,
poticali smo osjećaje mržnje zbog Ljubavi, odvojili smo se jedni od drugih“. Na koncu
je Sveti Otac pozvao sve da uprave pogled na svetoga Dominika, kojega se Crkva danas
spominje, te na svetu Terezu Benediktu od Križa, odnosno Edith Stein, čiji se spomendan
slavi sutra. Oni su primjeri koji nas poučavaju da se uvijek pouzdamo u Krista – kazao
je Sveti Otac. U prepunoj Dvorani Pavla VI., na današnjoj je audijenciji bila nazočna
i skupina hrvatskih hodočasnika. Nakon audijencije susreli smo se s velečasnim Darkom
Kelemenićem, župnikom Svetoga Jurja u Trnju, u Međimurju, zajedno s njegovim župljanima
koje je doveo na hodočašće u Rim. Poslušajmo što su nam rekli:vlč. Kelemenić i župljani: