Oko 5000 vjernika dočekalo je danas u Dvorani Pavla VI. papu Benedikta XVI., koji
je iz Castel Gandolfa helikopterom stigao u Vatikan, radi opće audijencije srijedom.
Nastavljajući svoje kateheze o crkvenim ocima, Papa je danas završio katehezu započetu
4. srpnja, o svetome Baziliju. Sveti je Otac na koncu pozdravio izviđače koji danas
slave 100 godina svojega postojanja, te izrazio posebnu radost zbog radosnoga događaja
koji je ovih dana obradovao Iračane, odnosno pobjedu njihove reprezentacije na Azijskome
nogometnom kupu. Svetoga se Bazilija može smatrati jednim od otaca Socijalnoga
nauka Crkve; on svojim životom i spisima poziva na razmišljanje o Božjemu otajstvu,
na priznavanje koliko su za izražavanje vlastite vjere važna karitativna djela, te
potiče mlade na traženje istine – napomenuo je Sveti Otac te istaknuo ono što ovoga
crkvenog oca, koji je živio u IV. stoljeću, čini aktualnim – Najprije, ovo pozorno,
kritičko i kreativno sudjelovanje u današnjoj kulturi; a potom socijalna odgovornost,
i to u vrijeme u kojemu su, u globaliziranome svijetu, i zemljopisno daleki narodi,
u stvari naši bližnji. Prijateljstvo s Kristom, Bogom s ljudskim licem, i konačno,
poznavanje Boga Stvoritelja, Oca sviju nas. Samo ako smo otvoreni tome Bogu, zajedničkome
Ocu, možemo ostvariti pravedan i bratski svijet – kazao je Sveti Otac. Papa je
potom podsjetio na česte poticaje svetoga Bazilija vjernicima: da jačaju snagu koja
proizlazi iz Krštenja i kroz Euharistiju, da ne omalovažavaju ljude, i ne vrijeđaju
Krista svojom nehumanošću prema drugima. Gledajući Krista, potpuno se shvaća ljudsko
dostojanstvo – napomenuo je Sveti Otac te, citirajući jednu propovijed ovoga crkvenog
oca dodao – Živeći u skladu s Evanđeljem, kršćanin uviđa da su svi ljudi međusobno
braća; da je život upravljanje dobrima dobivenima od Boga, te je stoga svatko odgovoran
pred drugima. Govoreći pak o skrbi svetoga Bazilija za mlade, Sveti je Otac istaknuo
važnost koju je on davao učenju književnosti grčkih i latinskih autora. Valja prihvatiti
tekstove klasičnih autora, koliko je to prikladno i u skladu s istinom: uz kritičko
stajalište – u stvari riječ je o pravome rasuđivanju – mladi rastu u slobodi. … Moramo
koristiti te knjige slijedeći u svemu primjer pčela. One ne idu na sve cvijeće bez
razlike, niti nastoje odnijeti sve s onog cvijeća na koje dođu, nego uzimaju samo
koliko im služi za pravljenje meda, a ostalo ostavljaju. A mi, ako smo mudri, uzet
ćemo iz tih spisa ono što nam priliči, i što je u skladu s istinom, a ostalo ćemo
ostaviti – istaknuo je Sveti Otac. Na koncu audijencije, papa Benedikt XVI. je
izrazio posebnu radost zbog nedavne pobjede iračke nogometne reprezentacije na Azijskome
kupu, te kazao kako ga se dojmio zanos koji je zarazio sve stanovnike, te ih potaknuo
da iziđu na ulice i proslave taj događaj. Kao što sam toliko puta plakao s Iračanima,
u ovoj se prigodi radujem s njima. Ovo iskustvo zajedničkoga radovanja pokazuje želju
naroda za normalnim i mirnim životom. Nadam se da će taj događaj pridonijeti ostvarenju
u Iraku, uz prinos sviju, budućnosti istinskoga mira u slobodi i uzajamnome poštovanju
– kazao je Papa. Pozdravljajući pak nazočne hodočasnike, Sveti je Otac posebne misli
uputio skupini izraelskih, palestinskih i libanonskih mladića i djevojaka, koji su
ovih dana gosti talijanske udruge dragovoljaca za pomoć invalidima, a potom pozdravio
skupinu predstavnika europske udruge izviđača, proširujući pozdrav svim izviđačima
u svijetu koji danas obilježavaju 100 godina svojega ustanovljenja. Pritom je od srca
poželio da odgojni pokret izviđača, koji je proizišao iz duboke intuicije lorda Roberta
Baden Powella, nastavi davati plodove u ljudskome, duhovnome i građanskome odgoju
u svim zemljama svijeta. Nakon audijencije Sveti se Otac vratio u ljetnu rezidenciju
u Castel Gandolfu.