Globalizacija u krizi

Prema mišljenju običnih ljudi globalizacija je u krizi – tako je napisao britanski dnevnik „Finacial Times“, objavljujući rezultate istraživanja provedenoga u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Sjedinjenim Američkim Državama. U zapadnome javnom mnijenju raste nepovjerenje prema svjetskom gospodarstvu bez granica, jer navodno stavlja u opasnost razvoj postignut u industrijaliziranim zemljama, a ne jamči pravednu podjelu bogatstva u korist siromašnih zemalja.
Osvrnuvši se na rezultate istraživanja u razgovoru za našu radio postaju, Alberto Quadrio Curzio, profesor političke ekonomije na Katoličkome sveučilištu u Milanu, kazao je kako globalizacija ima pozitivnih, negativnih i problematičnih vidika, a to je uostalom papa Ivan Pavao II. veoma dobro istaknuo u svojoj enciklici „Centesimus Annus“. Pozitivni vidici su neometano kruženje robe, ideja, te otvaranje tvornica u manje razvijenim zemljama, što pridonosi njihovome razvoju i širenju spoznaja o gospodarskim procesima. Međutim, globalizacija ima i negativnih vidika jer sobom nosi odabire usmjerene isključivo na gomilanje profita poduzeća. Negativno je kada se jedno poduzeća premješta u drugu zemlju jer je tu jeftina radna snaga, ne poštuju se radnička prava, očuvanje okoliša i ne poštuju se trgovinski zakoni, a to se ne smije dopustiti niti prihvatiti – kazao je profesor.
Govoreći o divljoj liberalizaciji tržišta, kazao je kako nadnacionalna tijela i institucije moraju s razborom gledati na procese globalizacije. Drugim riječima, treba uvjetovati zemlje u razvoju, poglavito one iz Azije, da se pridržavaju poštenoga takmičenja. Što se pak tiče velikih zarada menadžera nadnacionalnih poduzeća, kazao je kako su neki zbog uvođenja inovacija zaradili ogromni novac, ali su također pokazali da se tom zaradom znaju solidarno služiti. Drugo je pak pitanje ako je ogromna zarada plod nezakonitih transakcija koje su katkad upale u mrežu pravde zbog kršenja zakona – istaknuo je profesor.
Na primjedbu našega novinara kako se kritiziraju zakonodavstva koja pogoduju monopolima, kazao je kako sve zemlje imaju zakone protiv monopola, također i Europska unija, ali moramo biti svjesni da neke proizvodne aktivnosti pogoduju stvaranju gospodarskih divova, koji nisu monopolistički nego oligarhijski, zato jer ekonomije ljestvice umanjuju troškove i stoga po sebi mogu biti blagodatne za potrošača. Važno je da se ti divovi ne pretvaraju u monopole te da među njima vlada dijalektičko-takmičarski duh – zaključio je profesor.