Crkva i društvo

Pravi šport treba odgovoriti potrebama našega vremena: šport koji štiti najkrhkije, mlade oslobađa od prijetnji apatije i ravnodušnosti, a ne isključuje nikoga, potičući u svima zdrav natjecateljski duh – kazao je kardinal Eugenio de Araujo Sales, otvarajući u Rio de Janeiru XV. panameričke igre. Neka šport bude činitelj uzdizanja najsiromašnijih zemalja, neka pogoduje brisanju nesnošljivosti i izgradnji solidarnijeg i bratskoga svijeta; treba gajiti šport koji će pridonijeti ljubavi prema životu, odgajati za žrtvu, poštovanje i odgovornost, te voditi punom vrjednovanju ljudske osobe – istaknuo je kardinal, a prenijela agencija Zenit. Prema kardinalovu mišljenju atletičar ima veoma važnu ulogu, jer ili pozitivno ili negativno utječe na krajevnu, nacionalnu i internacionalnu zajednicu, jer postavši prvak on više ne pripada samome sebi, nego je pred Bogom odgovoran za sve što čini. On je dakle pozitivan ili negativan poticaj za ponašanje bližnjega – kazao je kardinal te citirajući svetoga Pavla dodao: „Ne znate li da u trkalištu svi trkači trče, ali samo jedan dobiva nagradu? Trčite tako da je osvojite!“ Svaki se natjecatelj uzdržava u svim stvarima, oni da dobiju raspadljivi vijenac, a mi neraspadljivi – kazao je nadalje kardinal te na koncu potaknuo svakoga kršćanina da postane mudar Kristov atletičar, odnosno vjeran i hrabar svjedok Evanđelja. Ali, kako bi se u tome uspjelo potrebna je ustrajnost u molitvi, vježbanje u krepostima te nasljedovanje Božanskoga učitelja u svemu.
U doba tehničke i znanstvene globalizacije treba otkriti duhovnu dimenziju života – kazao je kardinal Angelo Scola, venecijanski patrijarh, govoreći u prigodi blagdana Presvetoga Otkupitelja, koji se u znak zahvale za nestanak gube u Veneciji slavi već 430 godina. Obraćajući se građanima toga grada, patrijarh je kritizirao nadmoć tehnoznanosti, koja ne isključuje to da može ponuditi tumačenje za čitavi razvojni proces i „čini se da želi preuzeti odgovornost za sadržaje koji su nekoć bili filozofske etike i religije, nastojeći znanstveno tumačiti religiju. Tehnoznanost želi reći što je život u svome izvoru, postojanju i svome svršetku – istaknuo je kardinal i dodao kako je globalizacija ovisna o činjenici što Zapad čitavome svijetu nameće poimanje sreće kao čistoga tehnološkoga proizvoda. Riječ je o viđenju svijeta u kojemu, prema kardinalovome mišljenju, više nema mjesta za dušu, uskrsnuće tijela i život vječni. Ali – naglasio je patrijarh – znanstveno istraživanje ima granice jer ljudski procesi, stanja i umno djelovanje, poput intencionalnosti, ponašanja, spoznaje, slobodne volje kao takvi nisu predmet mogućega znanstvenoga istraživanja, koje u krajnjem slučaju može analizirati njihovo fizičko ili psihičko stanje. Prema kardinalovu mišljenju, duša, dakle, čovjeku nameće pitanje o naravi uma, i pomoću njega o samoj njegovoj naravi. Stoga se pred kršćanima i nekršćanima otvara veliki odgojni zadatak: podupirati muževe i žene u otkrivanju duhovne dimenzije ljudskoga postojanja – zaključio je kardinal.