U Rimu je u nedjelju (24. lipnja) završen Europski susret sveučilišnih profesora

U Rimu je u nedjelju (24. lipnja) završen Europski susret sveučilišnih profesora, koji se održavao na temu: 'Novi humanizam za Europu. Uloga sveučilišta', a organiziran suradnjom Ureda Rimskoga vikarijata za sveučilišni pastoral i Vijeće biskupskih konferencija Europe.
Kada tražimo novi humanizam za Europu, ne možemo ga tražiti bez Boga. Ako ljudski napori namjerno zanemaruju Božju opstojnost, ne mogu se osloboditi od žalosne sjene nepostojanja smisla, vrednote, svemira i postojanja čitavoga čovječanstva – kazao je kardinal Peter Erdö, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, govoreći sudionicima rimskoga skupa, na kojemu je sudjelovalo više od tri tisuće profesora i čitave Europe.
Osvrnuvši se na radne perspektive u razgovoru za našu radio postaju profesor Giuseppe Dalla Torre, rektor Slobodnoga sveučilišta Blažene Djevice na nebo uznesene, kazao je kako mogu biti razvijene u tri područja; prvo je znanstveno istraživanje. Ono o čemu smo raspravljali treba proslijediti u pojedinim zemljama, na raznim učilištima, ići naprijed s ovdje produbljenim temama. Drugo područje jest obrazovanje: neke bi teme mogle biti crvena nit koja vodi ustanovljenu doktorata istraživanja, međusveučilišnih natječaja za specijalizaciju na europskoj razini. Treće, nema sumnje da je europskom procesu potrebna jake nazočnost kršćanske znanstvene misli. Moramo se truditi da se ta misao učvrsti u europskome javnom mnijenju kao i u ustanovama gdje se ono predstavlja – zaključio je profesor Dalla Torre.
Govoreći o izgradnji novoga humanizma za Europu msgr. Lorenzo Leuzzi, ravnatelj Ureda Rimskoga vikarijata za sveučilišni pastoral, kazao je da suvremeno društvo pred sobom ima sliku rastrganoga čovjeka, to jest nesposobnoga naći uporišnu točku za vlastito postojanje. Skup je interdisciplinarnim radom podupirao integraciju između raznih znanosti te očitovao da znanstveni rad bez određene i točne antropološke vizije teško može prevladati veliko mrvljene znanja, poglavito mrvljenje samoga čovjeka. Stoga je veoma važno da se znanstveni rad ne ograničava na čisto fenomenološko istraživanje, nego da postane svjestan kako sve treba vrjednovati u široj perspektivi, a to je sudbina i budućnost čovjeka. Moguće je izgraditi novi humanizam za Europu, ali je potrebno zauzimanje svih i što prije nacrte pretočiti u stvarnost – zaključio je msgr. Leuzzi.