U Rimu je 24. lipnja završio Europski susret sveučilišnih profesora

U Rimu je 24. lipnja završio Europski susret sveučilišnih profesora, organiziran na inicijativu Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Sveti je Otac u subotu, 23. lipnja, primio u audijenciju sudionike skupa, tom je prigodom istaknuo kako Europu obilježava društvena nestabilnost i nepovjerenje prema tradicionalnim vrednota, stoga promidžba novoga humanizma zahtijeva „jasno razumijevanje što stvarno znači modernost“.
Osvrnuvši se na odnos između vjere i razuma u ostvarenju novoga humanizma u razgovoru za našu radio postaju mađarski primas Peter Erdö, predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, kazao je kako je jasno da se znanost i vjera pretpostavljaju, jedna drugu trebaju, te da ljudsko biće nije samo predmet istraživanja prirodnih znanosti, nego da istiniti humanizam zahtijeva potpunu viziju čovjeka i vrednota. Vrednote nisu predmet, poput nekoga stroja, nego su odnos. I onda kad tražimo smisao stvari, raznih akcija i ponašanja, vrednota i smisao se određuju kroz odnos. Smisao i vrednota proizlaze iz odnosa s Bogom Stvoriteljem, koji svojom voljom i ljubavlju daje svrhu i smjerokaz kozmosu i čovječanstvu. U tome se kontekstu razvija humanizam, a slika o čovjeku je potpuna u svjetlu Isusa Krista, koji je objavio potpunu istinu o čovjeku. Dakle, po Isusu Kristu spoznajemo tko smo mi, ljudska bića. Tako se pojedine discipline i naša vjera upotpunjuju, a sklad između vjere i znanosti više može pridonijeti humanizaciji čovječanstva i pojedinih društava, poglavito u Europi – kazao je kardinal Erdö.
Na upit kako katolička sveučilišta mogu pridonijeti objedinjenju kulture na kontinentu, kazao je kako pojedine geografske regije imaju zajednički sustav priznavanja diploma, to je apsolutna potreba i posljedica globalizacije gospodarstva i znanosti. S druge pak strane, Bolonjski je proces prigoda za razmišljanje o sadržaju našega studiranja, o njegovoj potpunosti. Prošlih dana tijekom predavanja i konferencija jasnim se pokazalo kako nije dostatna pozornost na sveučilišnu formalnost, na način kako se predaje, na strukturu bodova i tako dalje, nego da je važan sadržaj. Dakle, u okviru Bolonjskog procesa postaje moguća veća razmjena vrednota i znanstvenih sadržaja između sveučilišta. Pod tim vidikom, dakle, i katolička učilišta imaju veliku prigodu da cjelovitosti europske misli daju svoj prinos – zaključio je kardinal.