Kardinal Bozanić predvodio misu za Domovinu

U povodu Dana državnosti svečano misno slavlje u crkvi sv. Marka u Zagrebu predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Na misnom slavlju su bili nazočni i predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, predsjednik Vlade RH Ivo Sanader, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, te drugi nositelji političkog i javnog života Republike Hrvatske i grada Zagreba. Na početku mise, predvoditelj misnog slavlja kardinal Bozanić čestitao je Dan državnosti. Naglasio je, kako okupljeni na molitvu želimo biti pred Bogom moleći za našu Domovinu, jer mi Domovinu Hrvatsku volimo. U propovijedi kardinal je podsjetio da se naš vjernički način proslave spomen-dana kao što je Dan hrvatske državnosti odlikuje ponajprije molitvom. Nalazeći se pred Bogom u ovome euharistijskom slavlju, u međusobnome zajedništvu zahvaćamo pitanja ljudi, nastojanja i težnje, planove i uređivanje odnosa na svim razinama u kojima čovjek prepoznaje odrednice svoje domovine. Iako su moguće i zloporabe, pod pojmom 'domovina' mislimo na iskustvo lijepoga. Domovina je blizak i prisan prostor; prostor povjerenja i skrovitosti, sigurnosti i ljepote. To je svijet naših emocija, odluka, druženja i čežnje; to su slavlja i uspjesi; naše brige i ljubav prema ljudima. Ma koliko nekima riječ domovina smetala; ma koliko ju željeli predstaviti kao relikt nekoga prošlog romantičarskog doba, ona je za nas teološko mjesto. Za vjernika je domovina uvijek i odnos prema Bogu. Stoga, naglasio je kardinal, "nije čudno što se domovina zadnja napušta, a gotovo nikad u srcu ne ostavlja; ne iznenađuje bol kada se od nje moramo rastati". Današnji dan mi vjernici želimo živjeti kao radost što postoji okvir državnosti koji nije svrha samomu sebi, nego zaštiti i promicanju svega lijepoga što sadrži prekrasna riječ domovina. Jer, iskusili smo težinu kada toga okvira nije bilo i kada je sloboda koja bi omogućavala rast u ljudskosti bila ugrožena i gažena, rekao je kardinal Bozanić.
Uviđajući dar Domovine kao Božji dar ostvarivanja ljubavi, misli me vode prema svemu onome što u sadašnjemu životu vidimo kao zaboravljanje Boga i što nužno šteti hrvatskomu duhovnom biću. Uvelike bi pogriješio onaj tko bi u mojim riječima pokušao čitati neku vrstu političke ocjene i vrednovanja sadašnjega političkog stanja, rekao je kardinal Bozanić, te se posebno obratio vjernicima katolicima, svakomu vjerniku, a među njima na osobit način nositeljima dužnosti, služba i vlasti u odgovornosti za ovu zemlju koju predstavljaju. Obraćam se vama koji ste dolaskom na ovo misno slavlje posvjedočili da želite čuti što nam to Bog govori. On nam jasno poručuje da, ako se zaboravi Boga, ako se zaniječe da je Bog jedini učitelj, otac i vođa, tada se niječe ono što nam Krist govori: "Najveći među vama neka vam bude poslužitelj". To je kršćansko stajalište koje relativizira ljudsku veličinu i sve snage, umijeća i darove usmjeruje na dobro drugih, jer za kršćanstvo je dobro drugoga izvorište i njegove radosti i zadovoljstva. Polazeći iz hrvatskoga domoljublja, slaveći Boga na ovaj važan nacionalni spomen-dan prenosim svoje osjećaje, ali i glas mnogih koji su zabrinuti zbog prisutnosti i jačine nasilja u našemu društvu. Danas mi se čini važnim upozoriti na tu zbilju kojoj se dostatno ne istražuju uzroci i ne liječe posljedice, a ne tiče se samo državnih organa, nego poglavito životnoga stava svakoga građanina, rekao je kardinal, te postavio pitanje: kako dolazi do toga da se energije, odgovornost, polet koji živimo jedni prema drugima pretvore u nositelje smrti? Potom je kardinal izrekao tri uzroka tome, a to su stavljanje svega što činimo u službu vlastite koristi; nametanje snage i nasilja kao izvora istine i pravde, te, naposljetku, nasilje i bolesne moći, tj. ispraznost koja traži vlastito uzdizanje i stvaranje prividne slike veličine. Kardinal je podsjetio kako Evanđelje govori da pozornost i služenje moramo usredotočiti na osobu, na njegovu odgovornu slobodu i na građenje zajedništva. Velika je opasnost dužnosti i prava osobe zamijeniti pravima pojedinca. Ta razlika između osobe i pojedinca samo je naizgled nevažna. Naglašavanjem prava pojedinca zanemaruju se obveze i odgovornost, ostavljajući slobodu bez ikakve mjere i svrhe. Put je to koji u središte postavlja ekonomiju i načelo profita. Ta tragična zamjena našu kulturu vodi u barbarizme i – kako bismo to mogli biblijski reći – u ludost, tj. u nepriznavanje Božjega gospodstva.
Nadalje, kardinal Bozanić je podsjetio kako Kristova krotkost i blagost još snažnije ističe svu neprihvatljivost nasilništva koje vidimo nažalost i u hrvatskome društvu u kojemu su česta meta baš kršćani, njihovi osjećaji svetosti. S tugom primjećujem, rekao je kardinal, da se pokušava ugraditi izopačen mehanizam koji izabire najranjivije i najslabije, kako bi se svom silinom okomilo na njega. Kršćani su samim tim izborom odbacili primjenu nasilja, pa čak i u obrani svoje vjere. Ali ipak postavljamo pitanje zašto se u javnome prostoru dopušta nasilništvo nad onime što nam je najsvetije? Taj okvir i taj prostor domovine, država mora braniti od nasilja. To nije pitanje slobodnoga izbora pojedinca u građanskome društvu, niti legitimno pravo da se nešto osporava, nego građenje kulture u kojoj se s lakoćom izvrće ruglu i Božji govor i Kristov lik kao i najdublje osjećaje građana. Znamo da to čine ljudi koji nisu susreli Boga, koji možda nisu doživjeli voljenost i ljepotu dara ljubavi, no država je dužna u javnome prostoru jamčiti poštovanje u kojemu vrijeđanje tuđih vjerskih i drugih osjećaja ne može postati stil ophođenja s drugima. Umjetnost, kultura i znanost koja vrijeđa ne može biti prihvatljiva i niječe samu sebe, a može se svrstati u samorazarajuću laž. To je traženje jeftine popularnosti koja zlorabi simbole i evanđeoske slike, što je u najmanju ruku neprimjerenost, a u biti parazitizam koji nedvojbeno vodi ne samo u vjersku nesnošljivost, nego i društvenu nesnošljivost, podsjetio je kardinal Josip Bozanić.
Euharistija, braćo i sestre, uprisutnjuje onoga koji je svojim životom i naukom raskrinkao i zauvijek onemogućio uvjerljivost mehanizma koji sakralizira nasilje. Pobijedio je nasilje, ali ne tako da bi mu suprotstavio još veće nasilje, kako bi na vidjelo izišla sva njegova nepravednost i beskorisnost. Kristova je žrtva na križu i pobjeda nad smrću ogolila nasilje i pokazala svu njegovu prividnost i laž. Zbog toga si dopuštam svima koji me žele čuti u Hrvatskoj izreći poziv – u svekolikom interesu, dakle ne samo vjernika, poziv koji je Tertulijan iznio pred one koji su nijekali istinu o Kristu: "Poštedite, sačuvajte svijetu jedinu nadu - Parce unicae spei totius orbis!" –(De carne Christi, 5,3), rekao je kardinal, te pozvao da se ne zaborave oni koji su i danas u tuzi zbog toga što se njihova žrtva ne poštuje, kao ni branitelji koji u kušnjama života ne vide vrijednost svoga sebedarja. Kardinal je pozvao na molitvu osobito za one koji su nevino optuženi i kojima je tjelesna sloboda još uvijek čežnja. Nemojmo ih zaboraviti niti ih se odricati, rekao je kardinal Bozanić, te propovijed završio riječima: Neka još dugo u ušima svima koji vole domovinu Hrvatsku odjekuju riječi iz Knjige Sirahove: "Pogledajte prošla pokoljenja i vidite: je li se ikad postidio tko se uzdao u Gospoda? Je li ikad ostavljen tko ga se ustrajno bojao? Je li ikad prezren koji ga je u pomoć zvao?".