Papa primio pravoslavnoga primasa Cipra

Ovaj je posjet dar Boga postojanosti i utjehe – riječima radosti i zahvalnosti papa Benedikt XVI. je pozdravio, danas u Vatikanu, primasa Ciparske Pravoslavne Crkve nadbiskupa Chrysostomosa II., koji je u utorak stigao u Rim. Danas stječemo iskustvo postojanosti, jer, unatoč stoljetnim podjelama, putovima koji se razilaze, te uz svu muku u iscjeljivanju bolnih ranâ, Gospodin nije prestao voditi naše korake na putu jedinstva i pomirenja. To je za sve razlog za utjehu, jer se današnji susret uključuje u put sve snažnijega traženja onoga punog zajedništva koje Isus toliko želi: ut omnes unum sint (da svi budu jedno) – istaknuo je Sveti Otac, te napomenuo da nadbiskup nije s Cipra došao u Rim jednostavno zbog razmjene ekumenske pozornosti, već kako bi potvrdio čvrstu odluku o ustrajanju u molitvi, kako bi nam Gospodin pokazao kako postići puno zajedništvo. To je ogromno djelo koje nadilazi ljudske sposobnosti, stoga je potrebno povjeriti se prije svega molitvi, ali i uključiti svako valjano ljudsko sredstvo koje može pomoći u tu svrhu; odnosno, stalni napor, potaknut sigurnom voljom i nepokolebivom nadom u Gospodinovu moć - napomenuo je Sveti Otac.
Podsjetivši potom na početke Ciparske Crkve, koja je bogata svecima, a među kojima je spomenuo Epifanija i Barnabu, Papa je istaknuo zajedničke izazove i probleme našega vremena. Kao u ono vrijeme, i danas valja pozorno bdjeti kako bi se upozorilo Božji narod na lažne proroke, pogreške i površnost prijedloga koji nisu u skladu s naučavanjem božanskoga Učitelja, našega jedinog Spasitelja – kazao je Sveti Otac. Dijeleći Papinu zabrinutost, nadbiskup Chrysostomos II. je istaknuo kako Europa, kolijevka zapadne civilizacije i slavno sjedište kršćanskoga duha, prolazi razdoblje krize i dezorijentacije, ateizma i nesigurnosti, te sekularizacije i propadanja. Društvo i čovjek našega doba žedni su i u traženju – kazao je ciparski nadbiskup pozvavši Crkve u Europi da zajednički daju odgovor, jer su brojni odvojeni napori osuđeni na neuspjeh, te osudio beznađe u životu brojnih muškaraca i žena našega doba. Ovaj se pohod ostvaruje uoči 35. obljetnice diplomatskih odnosa između Svete Stolice i Cipra – podsjetio je nadalje nadbiskup, te se povjerio u molitve Svetoga Oca kako bi ponovno zavladali mir i jedinstvo na ciparskome otoku, na kojemu se – kako je kazao - krše ljudska prava, i gdje Crkva trpi, ali i časno ustraje.
Potom je u bratskome raspoloženju potpisana Zajednička izjava o obvezama i nadi u puno jedinstvo među svim kršćanima, a kao odgovor na očekivanja našega doba. U dokumentu se navode teške krize u kojima se nalazi mir na Bliskome istoku, te se svi oni koji u svijetu podižu ruku nad vlastitu braću pozivaju da polože oružje. Poziva se na poštivanje ljudskih prava, počevši od vjerske slobode, a od Europe se traži da se ne ograničava na čisto gospodarsku suradnju, već da se osloni na čvrste kulturne temelje i zajednička etička uporišta, te da se otvori vjerskoj dimenziji. U dokumentu se nadalje govori o bioetičkim izazovima koji štete ljudskome dostojanstvu i okolišu te prijete stvorenome, kao i o siromaštvu, gladi i bolestima koji pogađaju brojne zemlje. Dokument završava zazivom Gospodaru povijesti kako bi evanđeoski navještaj spasenja došao do novih naraštaja i bio svjetlo za sve ljude. Susret Svetoga Oca s nadbiskupom Chrysostomosom završio je zajedničkom molitvom u kapeli Redemptoris Mater.