Opća audijencija srijedom

U katehezi današnje opće audijencije Benedikt XVI. govorio o liku biskupa Ciprijana iz Kartage, u nazočnosti više od 30 tisuća vjernika na Trgu svetog Petra. Biskup, rekao je Papa, koji je na srcu imao jedinstvo Crkve i koji je imao razumijevanja za prihvat i onih, koji su se u strahu pred progonima, u početku odrekli vjere.
Crkva je jedna i ujedinjena pod “Petrovom katedrom”, tko se od nje udalji “umišlja si“ da joj pripada. Ali ustvrdivši to, oproštenje onomu tko ju je napustio i traži ponovno vratiti se izvanredan je kršćanski čin, polazi od srca privilegiranog mjesta bliskosti s božanskim, gdje “čovjek govori Bogu i Bog sluša čovjeka”. U biti to je bio pastoralni stil koji je oblikovao kratku i intenzivnu parabolu vjere biskupa Ciprijana, Afrikanca iz Kartage, koji se u 35. godini obratio na kršćanstvo, ubrzo posvećen za biskupa i mučenika trinaest godina poslije za cara Valerijana. Ciprijan, pojasnio je Benedikt XVI., nije bio teolog nego pastir, zauzet “junački” ponovno uvesti disciplinu u kršćanske redove uznemirene nasiljem rimskih progona.
Nakon Decijeva progona 251. Ciprijan se morao snažno založiti u pitanju takozvanih “lapsi” - to jest "posrnulih" - koji su se živo željeli vratiti u zajednicu. Rasprava o njihovu ponovnu primanju dovela je do podjele kartaških kršćana na lapsiste i rigoriste. Konačno, treba napomenuti i sukob između Ciprijana i rimskog biskupa Stjepana o valjanosti krštenja što su ga poganima podjeljivali krivovjerni kršćani. U tim teškim uvjetima – primijetio je Benedikt XVI. - Ciprijan je pokazao izvrsne sposobnosti upravljanja:
“Bio je strog, ali ne nefleksibilan prema lapsima, priznajući im mogućnost oprosta nakon primjerene pokore; pred Rimom je čvrsto branio zdrave predaje afričke Crkve; bio je čovječan i obuhvaćen najistinskijim evanđeoskim duhom dok je poticao kršćane na bratsku pomoć poganima u vrijeme kuge; znao je održati pravu mjeru dok je opominjao vjernike - često prestrašene da će izgubiti život ili zemaljska dobra - da za njih pravi život i prava dobra nisu od ovoga svijeta; bio je neumoljiv u borbi protiv pokvarenih običaja i grijeha koji su razarali moralni život, posebice protiv škrtosti”.
Usprkos progonima i oprekama s Rimom Ciprijan, ustvrdio je Papa, bit će uvijek jasan u određivanju jedinstva s Papom najviše veze crkvenoj pripadnosti. On je rekao:
“Razlikujem vidljivu Crkvu, onu hijerarhijsku, i nevidljivu Crkvu, onu mističnu, ali i snažno potvrđuje da je Crkva samo jedna, utemeljena na Petru. Neumorno ponavlja da "tko se udalji od Petrove stolice, na kojoj je utemeljena Crkva, zavarava se misli li da ostaje u Crkvi …Postoji samo jedan Bog, samo jedan Krist - opominje Ciprijan - samo jedna je njegova Crkva, samo jedna vjera, samo jedan kršćanski narod, okupljen u čvrstom jedinstvu cementom sloge. A ne može se razdvojiti ono što je po svojoj naravi jedno".
Također i iz najuzvišenije kršćanske molitve, Oče naš, izvire skladni i kolektivni karakter Crkve. Nju, bilježi Ciprijan u jednoj svojoj molitvi, darovao nam je Krist u pluralu “da onaj koji moli ne moli samo za sebe. Naša molitva – nastavio je – jest javna i zajednička”:
”U konačnici, Ciprijan se smješta na izvorište one plodne teološko-duhovne predaje koja u "srcu" vidi povlašteno mjesto molitve. Prema Bibliji i Ocima srce je čovjekova nutrina, mjesto gdje prebiva Bog. Predragi, usvojimo takvo "srce u stavu slušanja", o kojemu nam govore Biblija i Oci: to nam je tako potrebno! Samo tako moći ćemo u punini iskusiti da je Bog naš Otac i da je Crkva, sveta Zaručnica Kristova, doista naša Majka”.
Hrvatske hodočasničke skupine Benedikt XVI. pozdravio je ovim riječima:
„Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a posebno studente Filozofskoga i Teološkoga Fakulteta Družbe Isusove iz Zagreba te vjernike župe svetoga Petra iz istoga grada. Neka blagovanje Kristova Tijela vaš život uvijek sve više suobličava Njemu koji nas je ljubio do kraja! Hvaljen Isus i Marija!“
Evo nekoliko dojmova s opće audijencije:Hodočasnici: Papa Benedikt XVI. i danas je na Trgu svetoga Petra uputio apel vođama skupine G-8 okupljenima u Heiligendammu u Njemačkoj, neka ne zaborave preuzeta obećanja u korist siromašnih Zemalja.
Danas je u Heiligendammu u Njemačkoj pod predsjedanjem Savezne Republike Njemačke započeo godišnji sastanak na vrhu vođa država i vlada skupine G-8 – to jest sedam industrijski najrazvijenijih zemalja i Ruske Federacije. 16. prosinca prošle godine sam pisao kancelarki Angeli Merkel zahvalivši joj, u ime Katoličke Crkve, na odluci da se u dnevni red sastanka G-8 uvrsti tema siromaštva u svijetu, s osobitom pozornošću na Afriku. Dr. Merkel mi je ljubazno odgovorila 2. veljače, jamčeći mi da će se G-8 založiti za postizanje Milenijskih ciljeva razvoja. Želio bih uputiti novi apel vođama okupljenim u Heiligendammu da ispune obećanja da će znatno povećati svoju pomoć razvoju, u korist najsiromašnijih pučanstava, prije svega onih s afričkoga kontinenta. U tome smislu posebnu pozornost zavrjeđuje drugi veliki milenijski cilj: "postići osnovno obrazovanje za sve; zajamčiti da do 2015. svaki dječak i djevojčica završi osnovnu školu". Taj cilj – kazao je Papa - je sastavni dio postizanja svih ostalih milenijskih ciljeva; to je jamstvo da će postignuti ciljevi počivati na čvrstim temeljima; to je polazišna točka za autonomne i održive procese razvoja. Podsjetio je na pothvat Crkve:
”Ne smije se zaboraviti da je Katolička Crkva uvijek bila na prvoj liniji na polju obrazovanja, stižući, osobito u najsiromašnijim zemljama, tamo gdje državne strukture često nisu uspijevale doći”.
Ostale kršćanske Crkve, vjerske skupine i udruge civilnoga društva također su uključene u taj odgojni pothvat. To je stvarnost koju su vlade i međunarodne organizacije, uz primjenu načela supsidijarnosti, pozvane prepoznati, vrednovati i podupirati također izdvajanjem potrebnih financijskih sredstava. Solidarnost prema siromašnim zemljama – napisao je Papa u pismu Angeli Merkel – nije neka povlastica nego je “teška, bezuvjetna moralna obveza, utemeljena na zajedničkoj pripadnosti ljudskoj obitelji”.