Crkva će uskoro imati dvije nove svetice i 320 blaženih

Crkva će uskoro imati dvije nove svetice i 320 blaženih. Sveti je Otac, primivši 1. lipnja kardinala Joséa Saraivu Martinsa, pročelnika Zbora za proglašenje svetih, ovlastio tu ustanovu da objavi dekrete koji se odnose na spomenute svete i blažene. Svetom će postati jedna indijska redovnica, blažena Alfonsa od Bezgrješnoga začeća, redovnica iz Družbe klarisa Trećega reda svetoga Franje, te jedna laikinja iz Ekvadora, blažena Narcisa de Jesús Martillo Morán. Među budućim se blaženicima nalaze isusovac o. Petar Kibe Kasui i 187 drugova mučenika, ubijeni u Japanu 1600. godine, zatim augustinac otac Avellino Rodriguez Alonso i 97 subraće, te 6 drugova iz biskupijskoga klera, ubijeni tijekom španjolskoga građanskog rata 1936. godine, kao i Emmenuela od Srca Isusova i 22 susestre mučenice, iz Družbe Služavki klanjateljica Presvetoga Sakramenta i Milosti. Među novim blaženima bit će i Franz Jägerstätter, austrijski težak, koji je 1943. godine u Berlinu pogubljen giljotinom zbog toga što je, u ime svoje kršćanske savjesti, odbio bilo kakvu suradnju s nacistima. Imao je 36 godina, bio je oženjen i imao je tri kćeri. Osim dviju novih svetica i brojnih blaženih, od kojih smo spomenuli samo neke, priznate su i herojske kreposti sedmoro slugu i službenica Božjih.
Blaženim će biti proglašen i don Antonio Rosmini, talijanski teolog i filozof iz prve polovice XIX. stoljeća, te utemeljitelj Družbe ljubavi i družbe Sestara Providnosti. Antonio Rosmini je svećenik rođen u Roveretu, čovjek misli i kulture, koji je cijeli svoj život posvetio kulturnome istraživanju, i to na poticaj pape Grgura XVI. koji ga je bio pozvao da ljude dovede do religije putem razuma - kazao je u razgovoru za našu radio postaju otac Claudio Massimiliano Papa, postulator kauze za beatifikaciju. Na novinarovu primjedbu kako nije uvijek bio shvaćen, o. Claudio je napomenuo kako je Rosmini bio čovjek s vrlo širokim vidicima, koji je preduhitrio Drugi vatikanski sabor za 100 godina, i zbog toga očigledno nije bio odmah shvaćen. Rosminijeva je misao prepoznati božansko u prirodi i u davanju sposobnosti čovjeku da može shvatiti, razumjeti i produbiti. S dugovnoga stajališta to postaje opća ljubav: u trostrukome obliku duhovne, materijalne i intelektualne ljubavi – kazao je nadalje o. Claudio. Osvrnuvši se na 5 ranâ Crkve, o kojima je govorio Rosmini, o. Claudio je napomenuo kako to nije bila kritika upućena Crkvi, nego one predstavljaju sposobnost sazrijevanja s Crkvom u aktualnome vremenu.