Pušenje je drugi po redu uzročnik smrtnosti. Polovica osoba koje redovito puše mogle
bi umrijeti zbog pušenja, kao i stotine tisuća pasivnih pušača – priopćili su iz Svjetske
zdravstvene organizacije u prigodi Svjetskoga dana bez pušenja, koji je jučer obilježen
na temu „Ambijenti bez pušenja“. Osvrnuvši se na pasivno pušenje u razgovoru za
našu radio postaju Roberto Bertollini, ravnatelj Odjela Europa zdravlje i okoliš,
kazao je kako je pasivno pušenje štetno, jer utječe na razvoj tumora i srčano-vaskularnih
oboljenja, stoga ljudima treba jamčiti pravo na ambijent bez pušenja. U javno mnijenje,
makar u jednom dijelu industrijaliziranoga zapada, i u zemljama Juga, sve više prodire
svijest kako je pasivno pušenje jedan od čimbenika narušavanja zdravlja. Zabranom
pušenja na javnim mjestima u pojedinim se zemljama mijenjaju društveni običaji, a
to će utjecati na promjenu društvenoga ponašanja i društvene prihvatljivosti pušenja.
Ta je tendencija otvorila put primjeni mjera predviđenih okvirnom konvencijom protiv
pušenja, koju je Svjetska zdravstvena skupština usvojila 2003., a ratifikacijom velikoga
broja država stupila je na snagu 2005. godine. Na primjedbu kako je suprotno onome
što govore duhanske industrije, znanstveno dokazana štetnost pasivnoga pušenja, kazao
je kako u znanstvenoj literaturi postoji apsolutna očevidnost o štetnosti pasivnoga
pušenja. To se opire pokušajima duhanske industrije da stvori alternativnu očevidnost
i nepovjerenje u znanstvene istraživače – kazao je Bertollini. Osvrnuvši se na raširenost
pušenja, kazao je kako se procjenjuje da puši oko milijardu ljudi. Od toga je 35%
u razvijenim zemljama, 50% u zemljama u razvoju, i zatim ima oko 250 milijuna žena.
U razvijenim zemljama smanjuje se broj muških pušača, a u porastu je broj žena – kazao
je Bertollini.