Papa Benedikt XVI. opću audijenciju srijedom posvetio svojemu apostolskom putovanju u Brazil

Bilo je ovo putovanje među mnoga društvena i religiozna svjetla i sjene Brazila i Latinske Amerike, kako bi utvrdio Crkvu na tom kontinentu, na svim razinama, kojoj je perspektiva Božje ljubavi jedina donositeljica društvene i duhovne obnove. Sjećanju na nedavno apostolsko putovanje Benedikt XVI. posvetio je današnju opću audijenciju na Trgu sv. Petra u nazočnosti oko 50 tisuća osoba.
Putovanje među “življenu povijest, narodnu pobožnost, umjetnost”. Među “duboko ukorijenjene kršćanske vrednote” od “slavne prošlosti” vjere, koje sve do sada žive zajedno uz “ogromne socijalne i gospodarske probleme”. Benedikt XVI. je nastojao sjetiti se što više stvari u svojem govoru – često prekidanom aplauzima – i ujedno svake pojedine dionice u detalje tijekom svoga prvog pristaništa u Latinsku Ameriku. Bilo je to putovanje u “čudesna djela” koja je Bog uprizorio u narodima od Kariba do Vatrene Zemlje, dakle hodočašće vjere koje je svoj vrhunac imalo u svetištu Majke Božje Aparecide, glavne zaštitnice Brazila. Jasno je – spomenuo je Papa, govoreći mnoštvu na Trgu sv. Petra – da sjećanje na slavnu prošlost ne može zanemariti sjene koje su pratile djelo evangelizacije latinskoameričkog kontinenta”:
“Doista, nije moguće zaboraviti patnje i nepravde što su ih kolonizatori nanijeli domaćem stanovništvu, često gazeći njegova temeljna ljudska prava. No, dok se spominjemo tih zločina koji se ne mogu opravdati - zločina što su ih uostalom već u to doba osudili misionari poput Bartolomeja de Las Casasa i teolozi poput Francisca da Vitorije sa Sveučilišta u Salamanci - ne smije se dozvoliti da nas to spriječi u zahvalnom spominjanju veličanstvenog djela što ga je božanska milost izvela među tim narodima u tijeku ovih stoljeća”.
Gledajući u sadašnjost, Benedikt XVI. je ustvrdio da je Evanđelje u više od pet stoljeća postalo “važan element” Latinske Amerike te se jednako naviješta i “u vremenu globalizacije”. “Katolički identitet – pojasnio je – predstavlja se još kao najprikladniji odgovor, samo ako ga pokreće ozbiljni duhovni odgoj i načela socijalnog nauka Crkve. Koncept preciziran u trenutku kada se Papa sjetio svog slavljeničkog susreta s mladima u Sao Paolu:
“I danas Crkva čini isto: najprije ukazuje na zapovijedi, pravi put odgoja u slobodi za osobno i društveno dobro; no iznad svega ističe "prvu zapovijed", zapovijed ljubavi, jer bez ljubavi ni zapovijedi ne mogu dati puni smisao životu i osigurati istinsku sreću”.
Sreća koja prelazi u zajedničko dobro kada su kršćanske vrednote utkane u tkivo kulture. Brazilska “kršćanska kultura”, jasno je kazao Papa, za svijet može predstavljati “novi uzor razvoja”, jer može pokrenuti ‘izmirenje’ između ljudi i stvorenoga”. U tom smislu, rječit je primjer "Fazenda da Esperanca", mreža zajednica za prihvat mladih koji žele izaći iz tamnoga tunela droge:
“U onoj koju sam posjetio, iskusivši ondje duboke osjećaje kojih se živo sjećam u svome srcu, značajna je prisutnost samostana sestara klarisa. Učinilo mi se to simboličnim za današnji svijet koji treba svojevrsni "prihvat", psihološki i socijalni, ali još dublje duhovni”.
Brazilac koji je utjelovio ova usmjerenja bio je franjevac iz 18. st., fra Antonio di Sant'Ana Galvao, kojega je Papa kanonizirao 11. svibnja. Njegovo svjedočanstvo – istaknuo je - daljnja je potvrda činjenice da je svetost istinska revolucija koja može promicati pravu obnovu Crkve i društva. Papa je dakle pozvao kršćanske laike da budu protagonisti te obnove vođeni od svojih biskupa, koji iako rade u kontekstu ”urođene religioznosti”, pozvani su bdjeti “nad baštinom vjere”. Govoreći o velikom otvaranju Biskupske konferencije u Aparecidi, Benedikt XVI. se je uvrstio na trag onoga što je Ivan Pavao II. rekao na Haitiju, tijekom Skupštine CELAM-a 1983.: valja promicati evangelizaciju “novu u svome žaru, u svojim metodama i svojim izričajima”:
“Svojim apostolskim putovanjem htio sam potaknuti na nastavak hoda tim putem, nudeći kao ujedinjujući vidik onaj iz enciklike Deus caritas est, to jest vidik koji je istodobno i teološki i socijalni, a može se sažeti u ovom izričaju: ljubav je ta koja daruje život”.
Papa je, pozdravljajući na svršetku nazočne na više jezika, hrvatske hodočasničke skupine pozdravio ovim riječima:
„Pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, osobito Udrugu invalida rada iz Zagreba, skupinu branitelja iz Hrvatske elektroprivrede, pjevački zbor s Korčule, te grupe vjernika iz Melbourna i iz Sjedinjenih Američkih Država! Duh Sveti neka vas vodi u molitvi, usavrši u ljubavi i čuva u zajedništvu Crkve. Hvaljen Isus i Marija!“