Na petoj općoj skupštini latinskoameričkih i karipskih biskupa, koju je 13. svibnja
u Aparecidi, u Brazilu, otvorio papa Benedikt XVI., završio je prvi tjedan radova.
Od ponedjeljka, 21. svibnja, započinje zadaća 15 povjerenstava, čiji će članovi razmatrati
pojedine teme predviđene na dnevnome redu, te izložiti smjernice koje će potom glasovanjem
biti potvrđene na skupštini. Prvi tjedan razmatranjâ, raspravâ i razmjenâ iskustava,
po sebi je bio tematska cjelina koju smo nazvali „Aktualno vrijeme“, i koja nam je
pomogla da se u svjetlu govora Svetoga Oca i dnevnog reda na skupštini, odmah suočimo
s velikim bitnim pitanjima koja ne obuhvaćaju samo probleme Katoličke Crkve, nego
i one koji pogađaju cijelo latinskoameričko društvo – kazao je na tiskovnoj konferenciji
biskup Carlos Aguiar, predsjednik Meksičke biskupske konferencije i prvi dopredsjednik
Vijeća latinskoameričkih biskupa. Bio je to analitički pogled na društveno-političku,
kulturnu i vjersku stvarnost, s ciljem otkrivanja osjetljivih točaka o kojima valja
voditi računa u trenutku proučavanja našega današnjega i budućega crkvenog stanja
– pojasnio je biskup te između ostaloga napomenuo kako se ovih dana nije govorilo
samo o negativnim vidicima, nego i o pozitivnima koji daju konkretnu nadu na brojnim
područjima slojevite stvarnosti na kontinentu. Nadbiskup Luis Castro, predsjednik
Kolumbijske biskupske konferencije, u svojem je izlaganju naglasio kako analiza biskupa
nema veze sa stajalištima državnikâ i političarâ, jer ona predstavlja pogled pastirâ
koji svijet gledaju Kristovim očima. Prema nadbiskupovu mišljenju, pastoral na tom
kontinentu treba dati odgovore na četiri glavna izazova: krizu prijenosa vjere u obiteljima
i školama, veliki preokret u kulturi čiji mehanizmi žele isključiti vjersku dimenziju,
zaštitu i cjelovitost ljudskih prava, koja su također često na udaru relativističkih
i subjektivističkih poimanja, te na koncu, društvenu nejednakost s njezinim nepodnošljivim
zlom nepravednosti. Brazilski biskup Angélico Sándalo Bernardino jako je insistirao
na dijalogu između Crkve i suvremenoga svijeta, koji se – prema biskupovu mišljenju
– treba razviti u gospodarstvu, a posebice što se tiče etike, što bi omogućilo sučeljavanje,
uz drugačiji pogled, sa zlom bijede, trgovine drogom, nezaposlenošću i ekološkim pitanjem.
Modernost je stavila u krizu brojne stvarnosti: obitelj, državu, ljudske odnose, pa
i samu Crkvu – istaknuo je biskup te naglasio kako smo svi uključeni u to jer, ne
pokušava se samo ponekad isključiti Boga, nego sama ova stvarnost, ovakva kakvom se
prikazuje, protivna je Božjem naumu punom ljubavi.