Papa uputio poruku Papinskoj akademiji za društvene znanosti

Ako se na ljudska bića ne gleda kao na osobe obdarene nepovredivim dostojanstvom, bit će teško ostvariti punu pravdu u svijetu – stoji u poruci pape Benedikta XVI. upućenoj u prigodi opće skupštine Papinske akademije za društvene znanosti, koja je u Vatikanu danas završila raspravu na temu 'Ljubav i pravda u odnosima naroda i država'.
U poruci profesorici Mary Ann Glendon, predsjednici Papinske akademije za društvene znanosti, Sveti je Otac ustvrdio da su „postizanje pravde i promicanje civilizacije ljubavi bitni vidici“ poslanja Crkve „u službi navještaja Evanđelja Isusa Krista“. Osim toga Papa ističe kako će i u najpravednijem društvu uvijek biti mjesta za ljubav, jer nema tako pravednog državnog poretka koji bi službu ljubavi mogao učiniti suvišnom“.
U središtu učiteljstva Crkve, koje se „obraća ne samo vjernicima nego i svim ljudima dobre volje“ nalazi se načelo opće namjene svih stvorenih dobara. Prema tome osnovnome načelu, sve ono što zemlja daje i sve ono što čovjek prerađuje i priprema, sve njegovo znanje i tehnologija, sve je namijenjeno da posluži materijalnome i duhovnome napretku ljudske obitelji i svih njezinih članova – istaknuo je Benedikt XVI. i osvrnuo se na tri velika izazova koji se nalaze pred današnjim svijetom. Prvi izazov jest okoliš i održivi razvoj. Međunarodna zajednica – istaknuo je Papa – priznaje ograničenost svjetskih zaliha i da je stoga obveza svih usvojiti politiku za zaštitu okoliša kako bi se uklonilo uništavanje prirodnoga bogatstva potrebnoga za dobrobit čovječanstva. Drugi veliki izazov jest poimanje ljudske osobe: Ako ljudska bića nisu viđena kao osobe, muškarac i žena, stvoreni na Božju sliku, obdareni nepovrjedivim dostojanstvom, teško će biti u svijetu ostvariti potpunu pravdu. Unatoč priznavanju prava osobe u međunarodnim deklaracijama i pravnim sredstvima, treba puno učiniti kako bi to priznanje utjecalo na globalne probleme, poput rastućega jaza između bogatih i siromašnih zemalja; nejednake raspodjele prirodnih bogatstava i bogatstva proizvedenog ljudskom djelatnošću; tragedije gladi, žeđi i siromaštva; patnja izbjeglica i protjeranih, neprijateljstava u brojnim dijelovima svijeta, nedostatka dostatne pravne zaštite za nerođene, iskorištavanja djece, međunarodne trgovine ljudima, oružjem, drogom, i brojnih drugih nepravda.
Treći se izazov odnosi na duhovne vrednote. Opsjednuti gospodarskim problemima – istaknuo je Sveti Otac – težimo zaboraviti duhovna dobra, svojstvena čovjeku i koja se šire umnažaju kad ih se priopćava: za razliku od materijalnih dobara, duhovna su dobra nevidljiva, poput znanja i obrazovanja; što se više u njima sudjeluje više ih se posjeduje. Stoga je sve važniji dijalog koji može poduprijeti osobe da shvate vlastite tradicije u trenutku kad stupaju u dodir s drugim tradicijama, s ciljem da razvijaju veću samosvijest, promičući tako shvaćanje i priznavanje pravih ljudskih vrednota unutar međukulturne razmjene. Kako bi se pozitivno mogli sučeliti s tim izazovima žurno je potrebna pravedna jednakost, poglavito na području obrazovanja i prenošenja znanja. Kako bi se mogli nositi s tim izazovima – zaključio je Sveti Otac – samo ljubav prema bliženjem može u nama nadahnuti pravdu u službi života i promicanja ljudskoga dostojanstva. Samo ljubav unutar obitelji, utemeljenoj na muškarcu i ženi, stvorenima na Božju sliku, može jamčiti solidarnost među naraštajima, prenositi ljubav i pravdu budućim naraštajima.