U Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavljene su 27. travnja glavne točke sljedeće
Biskupske sinode
U Tiskovnome uredu Svete Stolice predstavljene su 27. travnja glavne točke sljedeće
Biskupske sinode, prve koju je sazvao Benedikt XVI., a koja će se u listopadu 2008.
godine u Vatikanu održati na temu 'Riječ Božja u životu i poslanju Crkve'. Na novinarski
zahtjev, glavni tajnik Sinode nadbiskup Nikola Eterović detaljno je govorio o reformi
biskupske sinode. Četrdeset godina nakon saborske konstitucije o Objavi i načinima
njezina prenošenja, Crkva još uvijek ističe „pojave nepoznavanja“ o nauku same Objave,
„znakovitu udaljenost brojnih kršćana od Svetoga pisma, „stalnu opasnost od neispravne
uporabe“ Svetoga pisma. To su samo neki od razloga koji su ponukali biskupe čitavoga
svijeta da od Pape zatraže sinodu koja će raspravljati „o Riječi Božjoj u životu i
u poslanju Crkve“ – ustvrdio je tijekom tiskovne konferencije nadbiskup Eterović,
glavni tajnik Sinode, predstavljajući smjernice u pripremanju XII. opće skupštine
Sinode, koja će se u Vatikanu održati od 5. do 26. listopada 2008. godine. Papa Benedikt
XVI., kao iskusan teolog, veoma puno drži do ponovnoga otkrivanja Riječi Božje, a
u brojnim je okolnostima, podsjetio je glavni tajnik, isticao potrebu „promicanja
vjerodostojnoga i snažnoga pastorala Riječi Božje“ ne samo za teološku, nego i za
liturgijsku i katehetsku obnovu. Ta je potreba, istaknuo je nadbiskup Eterović, usmjerena
na povećanje svjesnosti kršćanskoga puka, i na bolje poticanje odnosa: ekumenskih,
međuvjerskih i sa svijetom znanosti. Osvrnuvši se na raširenost Svetoga pisma, nadbiskup
Eterović je rekao: Mi kršćani – govorim i u ime druge braće po vjeri – nismo još zadovoljni,
jer prema podacima iz 2004. godine Općega biblijskog saveza, Sveto je pismo u cijelosti
ili djelomično prevedeno na 2.355 jezika, a u svijetu ima 6.700 jezika, od kojih 3.000
glavnih. Dakle, Sveto pismo ni djelomično nije prevedeno na sve jezike svijeta – zaključio
je nadbiskup Eterović. Potom je naglasio kako je obveza Crkve tumačiti Riječ Božju,
uz potporu humanih znanosti, ali izbjegavajući „opasnosti od proizvoljnoga i suzujućeg
tumačenja“ Svetoga pisma, s mogućim fundamentalističkim ili ideološkim zastranjenjima.
Na to se također osvrnuo dotajnik Sinode msgr. Fortunato Frezza, govoreći o vidiku
teološkoga produbljivanja Svetoga pisma. Unutarnje jedinstvo Svetoga pisma i metode
proučavanja, poput povijesno-kritičkoga tumačenja ili kanonske egzegeze (...) prikladna
su sredstva za razumnost istraživanja s jedne strane, ali i izričito pozorni na slovo
i duh pisane Objave. Sveto Pismo, knjiga nad knjigama, ne može u svome ljudskome ruhu
biti izloženo površnome voluntarizmu, što bi vrijeđalo i razum i vjeru, niti može
biti lišeno svoje nutarnje solidnosti – kazao mons Frezza. Govoreći o reformi
Biskupske sinode, prema onome što je objavljeno u 10. svesku službenoga glasila Svete
Stolice 'Acta Apostolicae Sedis', od 6. listopada 2006. godine, nadbiskup Eterović
je otkrio kako glavno tajništvo Sinode priprema dvojezično izdanje, na latinskome
i talijanskome, koje donosi neke novine koje je Papa želio, neke su od njih već iskušane
na sinodi o Euharistiji 2005. godine, poput trajanja sSinode, ili mogućnosti slobodnoga
nastupa sinodnih otaca na svršetku dnevnih zasjedanja. Ali, izmjene na stranu, ne
može se govoriti – kazao je nadbiskup Eterović – o pravoj reformi što se tiče mogućnosti
da Sinoda nadvisi svoju savjetodavnu ulogu, u službi Svetoga Oca, da ona postane presudna
uloga. Posadašnjenje pravnoga ustroja biskupske Sinode potrebno je nakon četrdeset
godina od njezina ustanovljenja, a glavni je razlog bio da se sinodna pravila usklade
s novim Zakonikom Kanonskoga prava i Pravima Katoličkih Crkvi na Istoku, imajući u
vidiku četrdesetogodišnju sinodnu praksu. Nema nekih posebnosti budući da dokument
„Apostolica Sollicitudo“ sluge Božjega Pavla VI. govori u istim terminima kad kaže
da po svojoj naravi biskupska Sinoda ima zadaću davati informacije i savjete. Moći
će uživati i presudnu vlast ako joj je udijeli Rimski prvosvećenik kojemu pripada,
u tom slučaju, potvrditi odluke Sinode – zaključio je nadbiskup Eterović