Obavijesna sredstva trebaju stručno i mjerodavno govoriti o religiji

Obavijesna sredstva trebaju stručno i mjerodavno govoriti o religiji. To je uvjerenja nadahnjivalo studijski skup „Religija u tisku – katolištvo i druge religije u laičkim i vjerskim tiskovinama“, prošlih dana održan na Papinskome sveučilištu 'Gregoriana'.
Osvrnuvši se na odnos religije i obavijesnih sredstava u razgovoru za našu radio postaju Miriam Diez Bosh, docent novinarstva na Gregoriani, kazala kako je uvjerena da je moguće, odnosno da se treba u tisku govoriti o religiji, budući da su teorije o sekularizaciji proturječnost, jer vidimo kako je religija snažan čimbenik na međunarodnoj pozornici; dakle, treba o njoj govoriti ali govoriti ispravno. Govoriti o islamu ne znači govoriti samo o islamskome fundamentalizmu. Treba govoriti o religiji, ali na stvaran način, te upozoriti izdavače na nedostatak stručnosti. Glavni urednik nikad ne može dozvoliti da za šport ili gospodarstvo nema stručnjaka, naprotiv često si dopuštaju da stručnjaka nemaju za religiju – istaknula je.
Na upit je li moguće putem tiska voditi međuvjerski dijalog, kazala je kako misli da je moguće, ali se osobe koje govore o religiji trebaju stručno usavršiti, poglavito ne smiju biti površne, moraju se truditi da ne govore dvosmisleno te da omogućuju da govore stručnjaci, vjerski čelnici, njih trebaju slušati, njima se kao izvorom služiti, zatim novinari trebaju bez poopćivanja znati pojasniti stvari, jer je upravo velika slabost novinarstva to pojednostavljivanje; sve se svodi na promidžbenu krilaticu, a u tome je opasnost za međuvjerski dijalog. Zatim bi se moglo govoriti o osobama koje govore o religiji, a o njoj nemaju pojma, nesposobni su voditi dijalog unutar vlastite vjeroispovijesti ili religije – istaknula je Bosh i dodala kako najviše zabrinjava svođenje religije na političke kategorije, političku opredijeljenost: ljevičari, desničari, progresisti, tradicionalisti... Zatim se vrše brojne dihotomije – veoma opasne po mome mišljenju – između novoga i staroga, a sve je dublje i slojevitije. Papino predavanje u Regensburgu je očit primjer nesposobnosti novinara da u dubokim govorima zamijete nijanse. Smatramo kako predavanje nije bilo ni čitano ili je veoma neprofesionalno čitano od strane novinara – zaključila je Bosh.