2007-04-27 18:01:50

Ljubav i pravda u odnosima između naroda i država


Ljubav i pravda u odnosima između naroda i država tema je 13. opće skupštine Papinske akademije za društvene znanosti, koja se održava u Vatikanu, a predstavljena je 26. travnja u Tiskovnome uredu Svete Stolice. Enciklika pape Benedikta XVI. 'Bog je ljubav', koju se djelomično drži i socijalnom enciklikom, bit će u središtu pozornosti kako bi se promišljalo o nedostatku ljubavi i pravde u suvremenome društvu.
Je li u globaliziranome svijetu, gdje su nepravedno i nerazmjerno raspodijeljena dobra, moguća suradnja na području ljubavi i pravde? Na to će pitanje pokušati odgovori 13. opća skupština Papinske akademije. Na petodnevnome će se skupu raspravljati o dvije velike teme: znaci vremena i enciklika 'Bog je ljubav'. Među znakove vremena Akademija svrstava i oživljavanje nacionalizama, povezano s krizom selilaštva i napetošću između protekcionizma i slobodne tržišne razmjene. Također je istaknuto širenje siromaštva, ne samo gospodarskoga nego i na području obrazovanja, te očevidnost nemoći multilateralnih institucija, poput Ujedinjenih naroda, Svjetske trgovinske organizacije i Svjetske banke. Osim toga na skupu će se raspravljati o teškoći ostvarenja do 2015. godine milenijskih ciljeva kao i o nedostatku i neučinkovitosti međunarodne potpore, te o širenju međunarodnoga terorizama.
Raspravljat će se, dakle, o globalizaciji kao slojevitoj pojavi gospodarske, društvene i kulturne naravi, kazala je Mary Glendon, predsjednica Papinske akademije, te o globalizaciji kao izazovu za katolički socijalni nauk. Zasigurno će radove nadahnuti enciklika 'Bog je ljubav': Ljubav doista nadahnjuje skrb Crkve za potrebite i zauzimanje laika za mir i pravdu u svijetu. Razmišljajući o tome što piše Papa, odnosno da je „pravda cilj i imanentno mjerilo svake politike“, Opća skupština će istaknuti naravnu vezu između pravde, etike i uloge vjere u oslobađanju razuma od njegovih granica.
Govoreći o temama skupa za naš je radio biskup Marcelo Snàchez Sorondo, kancelar Akademije, kazao kako ga je dirnulo to što je čitao u Papinoj knjizi 'Isus iz Nazareta'. U knjizi se govori o napastovanju Krista, Papa tvrdi da je suvremeni svijet na izvjestan način ostvario to napastovanje: obećao je siromašnima da će im dati jesti, a u stvarnosti im je dao kamenje. Ako se ispituje globalni svijet, nameće se pitanje: tko se brine za raspodjelu dobara? Zabrinjavajuće je to što se nitko ne brine i što jači podjarmljuje slabijega. To se ne može prihvatiti, tim više što uzrokuje ratove. Prema posljednjim izvješćima, bogati su smanjili potporu razvoju, a obećali su da će do 2015. godine iskorijeniti siromaštvo. To obećanje apsolutno nije održano. Dakle, riječ je o nepravdama obzirom na neodržane riječi, temeljne klauzule ugovora, i o nepravdama u raspodjeli zemaljskih dobara. Benedikt XVI. u knjizi često ponavlja: Ako ne poštujemo načelo da najprije tražimo Kraljevstvo Božje i njegovu pravdu, onda sve ono što dolazi kao višak ne dolazi. U stvarnosti, dakle, i to je načelo gotovo isključivo gospodarsko načelo: ako nastojimo ekonomijom ostvariti samo blagostanje nekolicine, samo će neki imati blagostanje. Ali to vodi – kako je već rekao Aristotel – onome što se dogodilo kralju Midi, koji je od bogova tražio da može sve ono što dotakne pretvoriti u zlato; bogovi su ga obdarili tom moću, a to ga je u konačnici dovelo do gladi jer nije imao što jesti. Umro je od zlata, a nama se to danas događa – kazao je biskup i dodao kako će se također raspravljati o nacionalizmu koji se očituje u obliku neprijateljstva prema useljavanju i trgovačkoga protekcionizma. Seljenje je dirljiva ljudska pojava globalizacije. Ljudi se premještaju, sele se zbog klimatskih promjena ili jer nemaju što jesti i piti. Njihov je problem još veći jer ih se nerado prihvaća. Najviše zabrinjava to što ne postoji primjeren odgovor – zaključio je biskup.







All the contents on this site are copyrighted ©.