Središnji cilj učiteljstva i Papine službe jest vratiti kršćanski identitet njegovoj autentičnosti

Središnji cilj učiteljstva i Papine službe jest vratiti kršćanski identitet njegovoj autentičnosti te u kontekstu raširenoga sekularizma protumačiti i potvrditi razumljivost vjere – kazao je u utorak, 20. ožujka, kardinal Bertone, Papin državni tajnik, govoreći na skupu „Etika i financije“ održanom u Milanu. Kardinal je govorio o temeljnim crtama pontifikata Benedikta XVI.
Za Benedikta XVI. – istaknuo je kardinal – relativizam je postao temeljni problem vjere: riječ je o držanju koje se ne očituje samo kao oblik mirenja sa sudbinom pred nedohvatnom istinom, nego se određuje posežući za idejama snošljivosti, dijaloškoga poznavanja i slobode, koje bi se pravdale poimanjem općenito valjane istine. Relativizam se, osim toga, predstavlja kao filozofska osnovica demokracije, koja bi se zasnivala na činjenici da nitko ne može svojatati da poznaje pravi put. U tom se kontekstu Benedikt XVI. predstavlja kao strastveni navjestitelj Istine-Krista, jedinoga i općeg Spasitelja, kojega stoga treba naviještati svim narodima. Isus ne može biti relativiziran kao jedan od tolikih vjerskih umova – istaknuo je kardinal Bertone.
Sveti Otac ipak ne želi pasti u grješku da gradi političko kršćanstvo, jer vjera ne daje političke recepte, nego jednostavno želi pridonijeti bistrenju razuma i učiniti da ono što je pravedno može, sada i ovdje, biti priznato i potom ostvareno – pojasnio je kardinal. Potom je podsjetio kako prema nauk Drugoga vatikanskog sabora o Crkvi. Crkva nije neka velika struktura, jedna od brojnih nadnacionalnih ustanova. Crkva, budući da je tijelo, tijelo je Kristovo, dakle duhovno je tijelo, kako kaže sveti Pavao. Ona nije upravno tijelo ili organ vlasti, nije socijalna agencija, premda se bavi socijalnim i nadnacionalnim radom, duhovno je tijelo. Unatoč tome postoje vjerski temelji koji stvaraju slobodan prostor za politički razbor – istaknuo je kardinal.
Osvrnuvši se na sadašnji povijesni kontekst, kazao je kako se Benedikt XVI. nalazi pred stanjem planeta podijeljenog i izmučenog brojnim problemima: islamski fundamentalizam, ravnodušnost dobrostojećih država, pometnja sekta, zbunjenost prouzročena siromaštvom trećega i četvrtoga svijeta, dok se na Istoku zamjećuje nova gospodarska živost. S pravoslavnim svijetom, u Moskvi više nego drugdje, treba prevladati davna nepovjerenja. Sveti Otac – ustvrdio je kardinal – u takvom kontekstu promiče dijalog „s predstavnicima ljudske misli – znanosti, filozofije i teologije – kako bi otkrili da su sva očitovanja pravoga razuma otvorena nadnaravnome te da im je zadaća shvatiti kako je stvarnost jedna i da je čovjek jedan. Kardinal se potom osvrnuo na „zlonamjerna predstavljanja koja jedan dio suvremene kulture pridaje Rimskoj Crkvi. Cijeli pontifikat Benedikta XVI. opovrgava takva predstavljanja, a kako stoji u enciklici „Bog je ljubav“, Papa očituje ideju vesele i cjelovite vjere, življene osjećajima i umom, tijelom i dušom. Pritom je podsjetio kako se dvije riječi – radost i prijateljstvo – uvijek ponavljaju u govorima Benedikta XVI. Papa nastoji da doživimo blizinu Božju, Boga kao prijatelja, a također želi da svi shvate „kako je lijepo i zahvalno biti kršćanin, kušati susret s događajem odnosno Osobom koja životu daje novi obzor“.