O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran

U zajedništvu s općom Crkvom, prošloga četvrtka – 19. travnja – Crkva u Hrvata proslavila je Papin dan i drugu obljetnicu pontifikata Benedikta XVI.. Svečano misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Francisco Javier Lozano, zajedno s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem te ostalim hrvatskim biskupima, okupljenima na plenarnome zasjedanju HBK. U papi Benediktu XVI. vidimo poseban dar Duha Svetoga Crkvi i čovječanstvu za ovo naše vrijeme – rekao je ovom prigodom kardinal Bozanić, istaknuvši da Papi želimo biti odani te da želimo u svome životu slijediti njegove smjernice, jer je on Kristov namjesnik ovdje na zemlji.
Nuncij Lozano u propovijedi je podsjetio kako je ljubav prema papi odlika koja je kroz cijelu povijest resila, a resi i sada katolički hrvatski narod. Uputio je također riječi zahvale za svjedočanstvo Crkve koja je kroz dugi niz godina trpjela i koja je, slijedeći primjer bl. kardinala Alozija Stepinca, uvijek pronalazila snagu ići naprijed kao vjernički narod i kao nacija. Govoreći o papi Benediktu XVI., nuncij je istaknuo da je središnji i osnovni cilj njegova naučavanja ponovni povratak kršćanskog identiteta u svoj njegovoj autentičnosti. U tome smislu, Papa danas ukazuje na tri žurne stvari: obranu života, zaštitu naravne strukture obitelji i slobodu odgoja – istaknuo je nuncij Lozano.
U znaku ove proslave u Zagrebu je od 16. do 19. travnja održano 34. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije.
Prva radna tema zasjedanja bio je pastoral sakramenata u župskoj zajednici, s posebnim osvrtom na pripremu za sakramente i teškoće na koje se pritom nailazi.
Biskupi su se osvrnuli i na stanje duha današnjeg čovjeka koje je s jedne strane obilježeno određenim indiferentizmom i sekularizacijom, dok s druge strane različiti duhovni pokreti i seminari pokazuju čovjekovu težnju i glad za duhovnim vrednotama. Istaknuli su da bi se svi takvi skupovi i akcije – dakako, oni katolički – svakako trebali pripremati u dogovoru s dijecezanskim biskupom ili odgovornim osobama koje on imenuje.
S ovoga plenuma biskupi su nadalje uputili Pismo-poziv svećenicima Crkve u Hrvatskoj na hodočašće u Istru prigodom 60. obljetnice mučeničke smrti sluge Božjega Miroslava Bulešića, svećenika Porečko-pulske biskupije, kojega su 1947. godine ubili komunisti. Treba reći kako su biskupi konstatirali da pitanje žrtava iz Drugoga svjetskog rata, odnosno žrtava totalitarnih režima, do sada nije ozbiljno rješavano, a osobito nisu poduzeta cjelovita istraživanja kako bi se na znanstven i nepristran način utvrdio broj svih žrtava. Na takvu akciju biskupi pozivaju i potiču sve odgovorne u hrvatskom društvu.
Na koncu recimo da su hrvatski biskupi jednodušno podržali prijedlog đakovačkoga i srijemskoga biskupa o obnovi biskupije u Srijemu te o osnivanju nove crkvene pokrajine sa sjedištem u Đakovu.
U Zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu, 18. travnja svečano su otvoreni 17. Marulićevi dani. Znanstveni, književni i izdavački dio tradicionalnih Marulićevih dana koji se uvijek održavaju oko 22. travnja, jer je na taj dan 1501. godine Marulić završio svoju Juditu, ove godine više nisu isključivo posvećeni Marku Maruliću, nego se proširuju temama iz hrvatske humanističke i renesansne književnosti. U crkvi Sv. Frane, u kojoj je otac hrvatske književnosti Marko Marulić, vrhunski europski intelektualac, sudjelovao u misi, slavio Boga i susretao se s njim posebno u pričesti, te na izričitu želju bio pokopan, služena je za njega koncelebrirana misa na kojoj je pjevao zbor crkve Sv. Frane. Misu je na hrvatskom i latinskom jeziku predvodio pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. dr. Drago Šimundža. On je poručio da se – što god mi mislili o kulturi – moramo vratiti njezinu temeljnom korijenu. Kultura je u svojoj biti duhovna kategorija, a kao duhovna kategorija najbliža je dubokoj religioznosti – kao što je i prava religioznost veoma bliska plemenitoj kulturi – istaknuo je dr. Šimundža.
U akciji Hrvatskoga Caritasa „Za 1000 radosti“ 2006. u kojoj se već četvrtu godinu u nizu prikuplja pomoć za najpotrebnije obitelji u Hrvatskoj, zahvaljujući solidarnosti hrvatskih građana i tvrtki ukupno je prikupljeno 5.207.446 kn. U četiri godine trajanja akcije "Za 1000 radosti" tako je ukupno prikupljeno pomoći u vrijednosti 16 milijuna kn, a pomoć upućena u 14.454 obitelji. Korisnici pomoći Caritasove božićne akcije su obitelji u potrebi: višečlane obitelji, obitelji samohranih roditelja, obitelji u kojima jedan ili više članova ima posebne potrebe ili pak boluje od teške bolesti, obitelji povratnika. U ovogodišnjoj akciji, u distribuciji pomoći naglasak je bio stavljen na obitelji hrvatskih branitelja u potrebi.