Moral i Sveto pismo

U Vatikanu je u tijeku opća skupština Papinskoga biblijskoga povjerenstva na kojoj se raspravlja o odnosu između Svetoga pisma i morala. Skupštinom predsjeda kardinal William Levada, pročelnik Zbora za nauk vjere i predsjednik povjerenstva, a moderator radova je isusovac otac Klemens Stock, glavni tajnik povjerenstva.
Osvrnuvši se na skupštinsku raspravu u razgovoru za našu radio postaju otac Klemens je kazao kako se radovi privode kraju, riječ je o posljednjem dotjerivanju teksta podijeljenog u dva dijela. U prvom se dijelu, naslovljenome „Objavljeni moral, Božji dar i ljudski odgovor“, raspravlja o uskoj vezi između Božjih darova i ispravnoga ponašanja ljudske osobe, a očitujemo, prema Svetome pismu, tri glavna dara: Stvaranje, Savez s Izraelom, te treći glavni i posljednji dar, dolazak i djelo Njegova Sina u osobi Isusa iz Nazareta. Zatim želimo istaknuti koje su posljedice za prikladno ljudsko djelovanje u prihvaćanju u upravljanju Božjim darovima. U drugom dijelu nastojimo istaknuti kriterije utemeljene na Svetome Pismu kako bi se na ispravan način odgovorilo na moderne probleme, a kriteriji su: suglasnost s biblijskim poimanjem ljudske osobe, sličnost s osobom i Kristovim uzorom. Zatim su tu drugi kriteriji, posebni: slaganje, suprotstavljanje, napredovanje, svrsishodnost i razbor. U tekstu veoma insistiramo na činjenici da biblijski moral nije strogi moralizam, nego je važna činjenica da je Bog milosrdan i da prašta ljudskim grešnim bićima. Kao zadnje, prema Svetome pismu ljudsko djelovanje nije zatvoreno u ovaj zemaljski život, nego se odvija na obzoru vječnoga života – istaknuo je otac Stock. Na upit o napretku morala od Staroga do Novoga zavjeta, kazao je kako se u prethodnome dokumentu Biblijskoga povjerenstva o tome raspravljalo na temu 'Sveto pismo Izraelskoga naroda u kršćanskoj Bibliji', tu se očituju razni vidici: kontinuitet, diskontinuitet i razvoj između Staroga i Novoga zavjeta. To se može pojasniti na najvećoj zapovijedi: ljubav prema Bogu i prema bližnjemu, ona se nalazi u Starome zavjetu, a Isus je potvrđuje. Ali, razvoj je u tome što je Isus svojom osobom i djelovanjem zapovijedi dao novo tumačenje – primijetio je otac Stock.
Osvrnuvši se na moralni život, kazao je kako biblijski moral nije sustav radi sebe; moral se prema Svetome pismu ne sastoji u zapovijedima, još manje u izdvojenim zabranama radi zabrana. Ono što mi ističemo, prema Svetome pismu, jesu očitovanja Božje ljubavi i nadam se da je naš tekst sukladan s Papinim učenjem. U enciklici 'Bog je ljubav' našao sam rečenicu: „Vjera, bogoštovlje i moral uzajamno se prožimaju, kao u jedinstvenoj stvarnosti koja se uobličuje prema Božjoj ljubavi. Temeljan je susret s Božjom ljubavlju, a iz toga susreta, potom, proizlazi moralno ljudsko djelovanje. Na upit utječe li vrijeme na moralne zapovijedi Novoga zavjeta, kazao je kako se Isusovu objavu i njegov uzor ne može nadvisiti, one su vječne. Za moderne probleme treba tražiti ispravna rješenja, ali rješenja prema Kristovu uzoru i u Isusovu duhu. Sveto je pismo osnovno svjedočanstvo Božje objave, a Bog se objavio kao ljubav. Što svjesnije i zahvalnije prihvaćamo tu objavu Božje ljubavi, tim smo više raspoloženi i kadri moralno djelovati – zaključio je otac Stock.