Veliki Tjedan u svijetu

Velika je navala hodočasnika u Jeruzalem, zahvaljujući također istovremenom slavljenju Pravoslavnoga Uskrsa; hoteli i redovničke kuće pune su hodočasnika – kazao je otac Pierre Grech, glavni tajnik Konferencije latinskih biskupa u arapskim krajevima, a prenijela agencija Sir. Misom Večere Gospodnje i procesijom koju je predvodio latinski jeruzalemski patrijarh Michel Sabbah započelo je slavljenje Pashe. Bazilika je bila prepuna vjernika, ne samo katolika, jer su odmah nakon procesije pravoslavni biskupi slavili božansku liturgiju u spomen Posljednje večere. Kustos Svete zemlje, otac Pierbattista Pizzaballa je u dvorani Posljednje večere rano popodne slavio Misu večere Gospodnje, a navečer je u Getsemanskoj bazilici predvodio tradicionalni sat klanjanja.
Veliki tjedan je u kaldejskoj župi Svetoga Duha u Mousulu, u Iraku, obilježen snažnim eksplozijama. Na Cvjetnicu su autobombe poremetile popodnevno euharistijsko slavlje, ali nije bilo ranjenih. Iako smo bili prestrašeni, župnik nije prekinuo misno slavlje – kazali su vjernici za agenciju AsiaNews. Osim snažnih eksplozija koje su uzdrmale zgradu, bila je napadnuta i lokalna policijska postaja koja je u neposrednoj blizini Crkve. Tada nas je župnik pozvao da vjerujemo u Boga i da sve prihvatimo kao kušnju svoje vjere – dodali su vjernici. Blizina policijske postaje čimbenik je velikoga rizika za kaldejsku zajednicu i lokalno stanovništvo. Tijekom napada na policiju, 15. ožujka, dvije su granate pogodile Crkvu, a to se ponovilo i 30. ožujka.
Obrana demokratskoga i ustavnoga libanonskoga sustava, ponovni rad Parlamenta, potpora ustanovljenju Međunarodnoga suda da sudi odgovornima za politička ubojstva, izbor novoga državnoga predsjednika u roku koji predviđa Ustav – zahtjevi su maronitskih biskupa izneseni u priopćenju objavljenom nakon zajedanja pod predsjedanjem patrijarha, kardinala Nasrallaha Sfeira. U dokumentu je izražena zabrinutost „zbog prijetnji državi i njezinome jedinstvu i ulozi kršćana, a i zbog mogućega političkog sučeljavanja na trgovima. Osim toga, istaknuto je kako treba sačuvati otvorenost Libanona i njegovu mnogostrukost, prema njegovoj tradiciji. Na koncu, biskupi od svih političkih snaga zahtijevaju da poštuju načela i temelje na kojima je nastao Libanon i njegov politički sustav, te da se političke rasprave vode u okviru institucionalnih ustanova.
U Pashalnome otajstvu vidimo ostvarenu dramu borbe između istine i laži, nasilja i samilosti, grijeha i pravde i, u konačnici, između života i smrti. Ali dok se radujemo u pashalnoj slavi, okruženi smo zlom i tminom, koje opsjedaju našu zemlju i narod – to je apel, pun bola i nade zbog teškoga stanja u Šri Lanci, koji su biskupi uputili za mir i pomirenje. Svjetlo istine i pravde, pravi duh ljubavi, ljudske kvalitete samilosti, ljubavi i ljubaznosti izgledaju potamnjene spiralom nasilja, mržnje, nerazumijevanja, koja razaraju mirotvoran dijalog i mirno prosuđivanje. Duh nepopustljivosti s jedne strane, i krajnji nacionalizam s druge, ozbiljne su prepreke svakom mogućem naporu kako bi se riješio nacionalni sukob – stoji u apelu. Kako bi se promijenilo ovo žalosno stanje, treba umiriti unutarnju pobunu srdaca i, pomoću poštene političke volje, nastaviti mirovni proces tražeći politički sporazum. Biskupi su potaknuli sve da odbace podjele prošlosti, nepovjerenje i nasilje, kako bi upalili vatru nove istine, ljubavi, samilosti i snošljivosti. Pashalno svjetlo Uskrsloga Krista neka zemlji donese novo razdoblje mira, slobode i blagostanja – poželjeli su biskupi.
Križ emigranta-izvor nade – pod tim naslovom objavljeno je pastoralno pismo Gvatemalske biskupske konferencije. U pismu je istaknuto kako Krist živi u patnji i kalvariji tisuća ljudi koji, snivajući i maštajući, traže bolji život. Krist prosvjetljuje one koji se bore za život, ljudska prava i dostojanstvo svakoga ljudskog bića. Istovremeno nas poziva da se borimo za izgradnju kraljevstva mira, ljubavi, pravde i slobode, pravoga izražaja solidarne duhovnosti koja se rađa iz Križa – stoji u dokumentu. Slavlje križnoga puta – podsjećaju biskupi – put je svih ljudi, na kojem bol, patnja i smrt postoje i stvarni su, ali se preobražavaju u uskrsnuću Isusa, koji nam dariva nadu novoga života. U dokumentu biskupi zahtijevaju od vlasti država da „slušaju glas onih koji pate zbog obiteljske podijeljenosti, te da emigrantu priznaju pravo na „opće državljanstvo“, zbog osnovne činjenice što je član ljudske obitelji, dionik svjetskoga društva, s pravom da dobije dostojno mjesto i da svojom nazočnošću i radom pridonosi općem dobru. Na koncu, biskupi zahtijevaju od država da sruše zapreke predrasuda i diskriminacije te da prihvate, u dostojnoj i obogaćujućoj razmjeni, onoga tko kuca na njihova vrata.
Pridonijeti Fondu za izbjeglice, kako bi pomogli više od 150 tisuća osoba na sjevero-istoku Šri Lanke pogođenih prirodnim nedaćama i diskriminacijom – apel je nadbiskupa Oswalda Thomasa Colmana Gomisa upućen svim katolicima u Šri Lanki. Kao katolici – kazao je nadbiskup, a prenijela agencija AsiaNews – moramo pomoći onome tko se nalazi u teškoći zbog prirodnih nedaća, poput velevala, poplava, suše ili raznih diskriminacija. Ne možemo slati odjeću ili hranu, ali šaljući novac možemo pomoći narodu da kupi proizvode. Nadbiskup je pozvao vjernike da se u Velikome tjednu odreknu jednoga obroka, te da protuvrijednost u novcu pošalju Fondu za izbjeglice.
Kardinal Joseph Zen Ze-kuin je kao temu za razmišljanje u Velikom tjednu predložio evanđeoski ulomak koji Papa citira u poruci za Svjetski dan mladih: „Kao što sa ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedni druge“. Sveti nas Otac – pojasnio je kardinal – navodi na traženje izvora prave ljubavi. Ovom trilogijom je opisao put autentične ljubavi, od izvora do nas: Bog je ljubav, On je izvor ljubavi; Kristovo je utjelovljenje potpuno očitovalo ljubav Božju; i Bog nas nesebično ljubi. Prema kardinalovome mišljenju Papa se služi i drugom trilogijom kako bi nam pokazao tri kategorije ljubavi, odnosno područje gdje se ostvaruje ljubav: Crkva, obitelj i razne crkvene karizme. Odgovarajući na svoj temeljni poziv – dodao je kardinal – imat ćemo brojne prigode za očitovati ljubav: u obitelji, školi, na poslu, u društvu, također i u zabavi. Možemo gajiti plodove ljubavi na svim područjima. Za nas je, naime, smisao života svjedočenje ljubavi – istaknuo je kardinal.
Poduprijeti nacrte za obranu Amazonije i njezina stanovništva bio je cilj prikupljanja milodara solidarnosti koje se u čitavome Brazilu obavljalo na Cvjetnicu. Inicijativa je ostvarena u okviru kampanje „Bratstvo i Amazonija“, koju je pokrenula Brazilska biskupska konferencija kako bi svratila pozornost na dramu lokalnoga stanovništva i na potrebu očuvanja bogatstva amazonskih šuma. Prikupljeni novac će se upotrijebiti u nacrte obrazovanja i odgoja lokalnoga stanovništva, u borbi protiv spolnoga izrabljivanja, te u potpori lakoj industriji.
Kao odgovor na Papin poziv na klanjanje pred Presvetim, u župi svetih Petra i Pavla, u Hong Kongu, u Kini, župnik je u prigodi posvete nove kapele, na blagdan svetoga Josipa, najavio cjelodnevno klanjanje pred Presvetim. Prema župnikovim riječima vjernici su veoma pozitivno odgovorili na poziv. Na svečanom obredu posvete kapele, koji je predvodio nadbiskup Hong Konga, kardinal Joseph Zen, sudjelovalo je više od 300 vjernika – prenijela je agencija Fides.
Putovanje po Sredozemlju radi isticanja vrednote međuvjerskoga dijaloga između Zapada i islama, u trenutku kad su sve brojniji glasovi o sukobu civilizacija – tema je knjige „Pitaj pijesak – na tragovima Charlesa de Foucaulda“, koju je objavio vatikanist Raffaele Luise, a predstavljena je 28. ožujka u Rimu. Autor, prolazeći brojnim mjestima – kako izvješćuje agencija Sir – traži mogućnost i svjedoke civilizacijskoga dijaloga. De Foucauld je prolazeći kolonijama zasadio prvo sjeme dijaloga s islamom – kazao je autor, dok je biskup Angelo Comastri, Papin vikar za Grad Vatikan, istaknuo kako dijalog postaje moguć prolazeći pustinjom, koja je prije svega oživljavanje poniznosti, bitnoga uvjeta da osjetimo Boga i bližnjega.