Umišljenost da posjedujemo svoju istinu često priječi da shvatimo istinu koja proizlazi
iz Kristove objave – istaknuo je kardinal Tarcisio Bertone, Papin državni tajnik,
tijekom Mise u Talijanskoj skupštini. Vjera je uvijek slobodan izbor, ali se ne može
zadovoljiti smicalicama, špekuliranjem ili lukavim kompromisima. Šadrak, Mešak
i Abed Nego su uzor vjernosti istini jer su odbili poslušnost Nabukodonozoru koji
ih je htio prisiliti na odmetništvo od vjere. Oni su „slika vjere koja ne ustupa kompromisima“
– kazao je kardinal – vjere koja zahtijeva snagu istine, koja zna poduprijeti obrazlaganje
i hrabra je snositi odgovornosti sve do darivanja života. Istina koju je objavio Isus
Krist nije u oprečnosti s pravednim težnjama koje u sebi nosimo, nego ih ispunjava,
dodajući istinu do koje čovjek nikada ne bi mogao sam doći. Samo ta istina, koja zadire
u dubinu svačijeg života, uspijeva odgovoriti na pitanje o smislu ucijepljenom u srcu
svake osobe – kazao je kardinal. Kardinal je također istaknuo izvorni prinos koji
je kršćanstvo ponudilo svijetu, iz kojega je proizišao sklad između istine i slobode,
a to je dovelo do razvoja misli kao oblika napretka. Kardinal je potom postavio niz
dubokih pitanja: Zar istina ne bi bila utopija kad bi priječila da što bolje razvijemo
duboke sklonosti koje su u nama? Kako bi se sloboda mogla zvati slobodom kad bi naše
djelovanje i odabiri proizlazili iz sebične individualne želje lišene odgovornosti
za druge? Zar sloboda ne bi bila razuzdanost kad se ne bi oslanjala na istinu i ljubav?
Djelići istine mogu na trenutak zadovoljiti, ali ne uspijevaju životu dati čvrstoću.
Bez istine bismo uvijek podložni bili iluzionizmu spretnijega, ali ne bismo stoga
bili slobodniji – ustvrdio je kardinal. Potom je istaknuo „kako je pritisak novih
ropstava uvijek u zasjedi; mijenja se s promjenom vremenâ, stoga treba biti budan
kako bismo zamijetili opasnost i upozorili na štete. Sve je to moguće, primijetio
je kardinal, ako je razum otvoren istini koja može na trenutak biti zatamnjena, ali
ne može biti zanijekana. Potom je upozorio da djela vjere treba učiniti vidljivima.
Uskrs poziva na novi život, da budemo svjedoci uskrsnuća Gospodinova, koji je pobijedio
smrt i s njom naše uništenje i raspad. Navještaj uskrsnuća Kristova, stoga – zaključio
je kardinal – nalaže „zauzimanje u svijetu“ koje „mora težiti preobraženju stvorenoga
kako bi u njega utisnulo znakove Uskrsnuća i života.