Neka Europa nađe samu sebe, vrjednujući vlastite kršćanske korijene – te su Papine
riječi, u prošlu subotu upućene sudionicima Kongresa Povjerenstva europskih biskupskih
konferencija, snažno odjeknule u javnome mnijenju. Papa je u zanosnom govoru sudionicima
naglasio vrednote na kojima se treba nadahnjivati izgradnja zajedničke europske kuće,
inače će uslijediti nijekanje vlastitoga identiteta. Apel je kao nikada žuran, i u
svjetlu Berlinske deklaracije, usvojene u nedjelju, koja ne spominje korijene Staroga
kontinenta. Osvrnuvši se na Papin govor u razgovoru za našu radio postaju biskup
Giuseppe Merisi, izaslanik Talijanske biskupske konferencije, kazao je kako su biskupi
sa svojim svjedočanstvom te laici u svojim sredinama pozvani hrabro i vjerno predložiti
vezu s tim vrednotama. Zatim te vrednote treba svjedočenjem gajiti. Biskupi su priredili
i predali poruku talijanskome Premijeru i drugim državnim šefovima okupljenima u Berlinu.
U poruci se govori o vrednotama koje su oduvijek nadahnjivale put zajednice i poziva
se priznati kršćanske korijene i tematike o kojima se raspravlja, a nas jako zabrinjavaju:
život i obitelj. Moramo zajedno kročiti poštujući različitosti, imajući u vidiku trud
kako bi se u Europi bodrilo laike. Nadamo se da će imati bolje pamćenje. Mi smo pozvani,
kako je rekao Sveti Otac, jasno i vjerno predložiti smisao kršćanske poruke koji je
socijalnim crkvenim naukom ponuđen za promidžbu istinskoga dobra naroda. U slučaju
europskih naroda, nismo samo pozvani biti vjerni našoj poruci nego poručiti kako je
poruka korisna ako ju se prihvati i prakticira na putu Europe – kazao je biskup. Papa
je također istaknuo u govoru kako kad zajednica ne poštuje dostojanstvo ljudske osobe,
nikome ne čini dobro, na to se upozorenje osvrnuo Antonio Maria Baggio, profesor Socijalne
etike na papinskom sveučilištu 'Gregoriana' rekavši kako smo prema Papinom govoru
svjedoci slabosti čitavoga europskog identiteta. Dakle, slabost u jamčenju vrednota
i ljudskih prava, čak u ne primjećivanju izvjesnih prava kad su u pitanju najslabiji.
Dakle, slabost u svemu. Najviše me se u Papinu govoru dojmilo to kako je isticanje,
potvrđivanje prava povezano s europskim identitetom. Papa je u biti rekao: Europa
je nastala na nekim vrednotama, koje je unijelo kršćanstvo. Kršćanstvo je dalo velik
prinos, ono nije bilo jedino ali je temeljni element. Na tim pravima i tim vrednotama
izgradila se Europa, a ako se ne priznaju te vrednote i ta prava, onda se gubi europski
identitet i poštovanje za osobe – kazao je profesor. Na upit kako kršćani mogu
očitovati svoj glas, kazao je kako je Papa istaknuo nazočnost kršćana kao kršćana,
jer kao građani kršćani imaju prava kao i drugi. Možda su katkad diskriminirani jer
su kršćani, ali je istina da se ne trebaju strašiti. Papa potiče na nazočnost, koja
treba biti odlučna i smjerna što se tiče identiteta i ideja. Potrebna je odlučnost,
ali ja bih potaknuo na učenje općega govora, naučiti naše kršćanske stvari izreći
jezikom koji svi mogu razumjeti. Papa snažno kritizira politiku koja se temelji na
pragmatizmu, odnosno na ideji kako je važno složiti se o materijalnim interesima.
Izričito govori kako to vaganje interesa, on to naziva „razmišljanje o dobrima“ ne
zamjenjuje opće dobro. Opće dobro je svrha političkoga društvenog djelovanja koje
ima moralni vidik, a ako ima moralni vidik onda se moramo zapitati – kamo želimo ići?,
neovisno o materijalnim dobrima koja ćemo uspjeti nabaviti. Stoga politika zahtijeva
identitet, a ako Europa nema identiteta i ne oživi vrednote, ne može ni postići opće
dobro – zaključio je profesor. Na temeljne europske vrednote u razgovoru za naš
radio osvrnuo se kardinal Peter Erdö, predsjednik europskih biskupskih konferencija,
rekavši kako nam Europa, u sadašnjem obliku, nudi veliku prigodu za pomirbu naroda.
Nije više riječ samo i poglavito o čisto gospodarskoj suradnji, nego o ljudskoj i
zajedničkoj uniji koja nam možda može pomoći u pomirbi i liječenju rana prošlosti.
U ovoj prigodi treba razmišljati o vrednotama koje predstavlja Europska unija: neke
naravne, temeljne vrednote kao i naš kršćanski identitet nisu dovoljno zastupljeni,
čak su u opasnosti. Naravno da tražimo da ih se prizna unutar sustava Unije, ali treba
naći način kako ih ojačati u socijalnoj i sociološkoj stvarnosti naroda, jer bez toga
s pravnim se sredstvima sigurno neće uspjeti dostatno predstaviti te vrednote bitne
za preživljavanje europskih naroda – zaključio je kardinal Erdö.