Kršćani trebaju pridonijeti ujedinjenju Europe

U procesu europskoga ujedinjenja kršćani su pozvani mjeriti se sa suvremenom poviješću kako bi poticali mir, pravdu i solidarnost – kazao je kardinal Attilio Nicora, predsjednik Uprave dobara Svete Stolice, tijekom misnoga slavlja u bazilici svetoga Petra, na svršetku Europskoga kongresa Povjerenstva europskih episkopata Europske zajednice „Vrednote i perspektive za sutrašnju Europu“. Kardinal je u propovijedi podsjetio na poziv koji je Benedikt XVI. uputio da se izgradi nova Europa „realistična ali ne cinička, bogata idealima i slobodna od naivnih iluzija“, nadahnutu na vječnoj i životvornoj istini Evanđelja“.
Premda je institucionalna Europa napravila nedvojbene i plodonosne korake naprijed, duhovno je jedinstvo, koje pape uvijek zazivaju, izloženo opasnosti – upozorio je kardinal. Ističući sadržaje Papine poruke upućene sudionicima kongresa, kardinal je izrazio zabrinutost Svetoga Otaca koji u sadašnjem povijesnom trenutku strahuje za Europu od jedne vrste odmetništva od same sebe i od vlastitoga izvornog identiteta. Kao i Sveti Otac tako je i kardinal Nicora kršćanima želio pokazati put kojim treba ići. Proces europske integracije prema oblicima sve pravednijeg i plodnijeg jedinstva, područje je gdje je kršćanska obnoviteljska strast pozvana da se mjeri sa suvremenom poviješću kako bi podupirala mir, pravdu i solidarnost među narodima ovoga jedinstvenog kontinenta, bogatoga sadržajem i uzornim, ohrabrujućim prinosom za novi svjetski poredak – kazao je kardinal.
Na svršetku misnoga slavlja, potaknut kardinalovim riječima, biskup Adrianus van Luyn, predsjednik Povjerenstva, koji u ujedinjenoj Europi vidi sredstvo ujedinjenja čitavoga čovječanstva u različitosti, prinos civilizaciji ljubavi u svijetu i izgradnji Božjega kraljevstva, pravde, ljubavi i mira, pozvao je biskupe da se s vjerom i nadom vrate svojim lokalnim Crkvama, više nego ikad raspoloženi zauzeti se svim svojim snagama za pomirenje i ujedinjenje između naroda i država, utjelovljujući temeljne ljudske vrednote našega Kontinenta, otvarajući tako plodne perspektive za druge kontinente.
Kardinal Nicora je podsjetio na apel koji je 1958. godine uputio milanski nadbiskup Givanni Battista Montini, godinu dana nakon potpisivanja Rimskih ugovora.
Dobro gledajte – upozorio je nadbiskup – i vidite da ujedinjenje koje se ocrtava i koje se vremenom mijenja između sretnih zaključaka i smrtnih razočaranja, jest krhko i nestabilno, ono je proizvod izvanjskih snaga koje ne žele njegovu unutarnju živost i samostalnost – kazao je nadbiskup. Ponavljajući riječi budućega pape Pavla VI. kardinal je rekao da će Europa imati duhovno jedinstvo kada „kruženje misli, krvi i prijateljstva te zajednička kultura ujedine različite narode. Sastavnice ovoga jedinstva – dodao je – ne žele ustupiti ništa od svoje samostalnosti, dakle idemo prema miru koji može biti dvoličan, krhak i privremen. Europa treba imati jednu dušu, kako bi uistinu njezino jedinstvo bilo snažno, dosljedno, svjesno i dobrotvorno; neka najmjerodavniji glasovi koji vole Europu pomognu usmjeravanju ljudskih želja prema duhovnome jedinstvu Europe.
Na koncu je kardinal usvojio pobudu Benedikta XVI., njegov poziv na nadu: Nemojte se umoriti niti malaksati – kazao nam je Papa – vi znate da vam je zadaća graditi, s Božjom pomoću, novu Europu, realističnu a ne ciničnu, bogatu idealima i slobodnu od naivnih iluzija, nadahnutu na vječnoj i životvornoj istini Evanđelja – zaključio je kardinal Nicora.
Posebna poruka Vijeću Europe, koje je, u prigodi 50. obljetnice Rimskih ugovora, zasjedalo 25. ožujka u Berlinu, povjerena je talijanskome premijeru Romanu Prodiju. Rimska poruka, tako je naslovljena, u biti zahtijeva da Stari kontinent „izričito prizna“ stoljetno nasljedstvo svoje „kršćanske baštine“. Talijanski je premijer sa zadovoljstvom primio ulogu nositelja „Rimske poruke“, koju su mu predali sudionici Europskoga kongresa. U poruci su sažete bitne točke Papina govora sudionicima kongresa: niz kontinentalnih izazova – europski razvoj i sigurnost, obrana ljudskih prava i borba protiv zloporaba, pozornost na mlade, zaštita okoliša i klime, ali i međunarodna suradnja kako bi se pobijedilo siromaštvo u Africi. „Zahtijevamo da se Europska unija vodi načelima koja su je nadahnula od samoga početka ujedinjenja“, među kojima je jednakost između muškarca i žene, mir, solidarnost i supsidijarnost. Premijer Prodi je istaknuo kako „neuspjeh da se u Ustavni dogovor unese izričit osvrt na kršćanske korijene Europe“, zašto se, priznao je, „dugo i tiho zauzimao“ – „ne znači ne priznavati te korijene. Teškoća je nastala zbog povijesnoga nasljeđa“. A ja se slažem s vama, s vašim zaključcima, da Europska unija prije svega treba biti čvrsta zajednica vrednota. A smisao dokumenta jest upravo dokument vrednota. Europa – ponavljam već dugo vremena – danas više nego ikad treba misao i dušu – zaključio je Prodi.