2007-03-07 18:27:41

Opća audijencija srijedom


Papa Benedikt XVI. u današnjoj katehezi na općoj audijenciji govorio je o brojnim izazovima za Crkvu u aktualnim vremenima. Oko 16 tisuća hodočasnika iz oko petnaestak zemalja bilo je nazočno u auli Pavla VI. i u bazilici Sv. Petra, gdje se najprije susreo s biskupima Pijemonta i Val d’Aoste u pohodu ad Limina i sa skupinama talijanskih učenika i mladih.“Danas zacijelo nije lako naviještati i svjedočiti Evanđelje”. Na doktrinarnom polju “agnostičke tendencije”, kao i “zahtjevi za potpunom etičkom i moralnom autonomijom”, glavni su izazovi za kršćansku vjeru u današnjem društveno–kulturnom kontekstu, kazao je Benedikt XVI., obraćajući se nazočnim biskupima u bazilici Sv. Petra, iako u narodu postoji – primijetio je Papa – čvrsta duhovna baza, koja se manifestira “u pozornosti prema zahtjevima kršćanskog života, u intimnoj potrebi za Bogom, u otkrivanju vrednote molitve, u poštivanju prema svećeniku i njegovoj službi”.
U dvorani Pavla VI. Papa je u katehezi govorio o liku sv. Klementa, rimskog biskupa, trećeg Petrovog nasljednika, započinjući ciklus o apostolskim Ocima i meditirajući poglavito o Poslanici Korinćanima, zajednici zahvaćenoj teškim podjelama, gdje se susreću aktualne teme – dakle kao danas – o identitetu Crkve i njezinu poslanju. Prije svega – piše Klement Korinćanima da bi ih izmirio – “postoji radostan navještaj milosti koja spašava”.
“Riječ je o naviještaju koji radošću ispunja naš život i sigurnošću naše djelovanje: Gospodin nas uvijek pretječe svojom dobrotom i Gospodinova dobrota je uvijek veća od svih naših grijeha. Ali, potrebno je da se trudimo na način dostojan primljenoga dara i odgovorimo na naviještaj spasenja velikodušnim i hrabrim obraćenjem”.
Klement u svojoj Poslanici otkriva svoj ideal Crkve, okupljene istim Duhom milosti koji puše u različitim članovima Krista, “u kojemu su svi, ujedinjeni bez razdioba, članovi jedni drugih.
“Jasna razlika između ‘laika’ i hijerarhije nikako ne znači suprotstavljanje, nego samo organsku vezu jednoga tijela, organizma, s različitim dužnostima. Crkva, ustvari, nije mjesto konfuzije i anarhije, gdje netko u svakom trenutku može raditi ono što hoće: svatko u tome organizmu, s artikuliranom strukturom vrši svoju službu prema primljenom pozivu”.
Klement zaključuje s velikom molitvom, najstarijom molitvom nakon tekstova Novog Zavjeta – primijetio je Sveti Otac – za političke institucije, u eventualnim sutrašnjim progonima kršćana. Ustvari “treba moliti za progonitelje kako učini Isus na Križu”. Molitva – istaknuo je Papa – koja vodi, tijekom stoljeća, stajalište kršćana u odnosu na politiku i Državu. Ustvari moleći za vlasti, Klement priznaje legitimnost političkih institucija, u isto vrijeme je zabrinut za njih “kako bi vlast koju im je Bog dao vršili u miru” i “ s milosrđem”.“Car, vladar, nije sve. Postoji i druga suverenost, čiji izvor i bit nije ovaj svijet, nego dolazi ‘odozgo’; to je Istina koja i u odnosu na Državu ima pravo biti slušana”.








All the contents on this site are copyrighted ©.