Ovogodišnja korizmena poruka pape Benedikta XVI., u kojoj poziva vjernike da uprave
pogled na raspetoga Krista, usredotočena je na Božju ljubav prema čovjeku. 'Eros'
i 'agape', riječi iz grčke kulture, već su bile u središtu prve Papine enciklike „Bog
je ljubav“. Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na spomenutu Papinu poruku,
nadbiskup Ignazio Sanna, teolog i nadbiskup Oristana, kazao je kako je Bog o kojemu
govori Sveti Otac Bog ljubavi, a ta se ljubav ističe na uzvišen način u raspetome
Isusu. Ljubav koja se tu pokazuje nije nešto zamišljeno, čista ideologija, nego je
konkretan način na koji je Bog pokazao svijetu da voli čovjeka, dajući svojega Sina
Isusa koji umire na Križu. U toj Isusovoj ljubavi postoji dvostruka dimenzija – eros
i agape. Zašto se Papa ponovno vraća na to jedinstvo između erosa i agape – upitao
se nadalje nadbiskup te pojasnio kako Sveti Otac to čini kako bi na neki način istaknuo
eros u samome Božjem srcu; odnosno, kršćanski Bog koji ljubi, Bog je koji pokazuje
dubinu svojih osjećaja. U cijeloj povijesti spasenja, koju Papa ističe u svojoj poruci,
nazočna je ta duboka ljudska dimenzija Boga: Bog koji voli srcem, koji je prijatelj
ljudi, i koji je osjetljiv na svaku ljudsku potrebu. Papa pokazuje kako riječ „ljubav“
- za koju je u više prigoda rekao da je istrošena i pohabana - valja pokazati u svojoj
dubokoj biti koja obuhvaća dvije dimenzije: nutrinu, ali i vanjsko sudjelovanje Boga
koji se brine, intervenira, pomaže, a i ispravlja, već prema prilikama. To nije stoga
neki daleki Bog, već Bog koji sudjeluje u ljudskoj povijesti – kazao je nadalje nadbiskup,
te osvrnuvši se na odgovor kršćanina na tu ljubav, napomenuo kako Sveti Otac govori
o Korizmi kao euharistijskome vremenu. Taj pojam ističe kako je najkonkretniji način
za svjedočenje da je Bog ljubav, davanje ljubavi, a čovjek treba darovati ljubav,
jer ju je primio; odnosno drugima treba darovati ono što se primilo, darovati jer
smo bili obdareni, i oprostiti jer nam je oprošteno – primijetio je na koncu nadbiskup
Sanna.