O zbivanjima u Crkvi u Hrvata – pripremio Vedran Šmitran
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić vratio se prošloga petka u Zagreb,
nakon pastoralnoga pohoda hrvatskim katoličkim zajednicama u Venezueli i Peruu, a
u koji je stigao 15. veljače. U Venezueli danas živi oko 5000 hrvatskih iseljenika
i njihovih potomaka, a od 1996. godine, nakon dolaska fra Mije Škrinjara, zajednica
nema svećenika, dok ih je netko od hrvatskih biskupa zadnji put pohodio davne 1986.
godine – učinio je to tada blagopokojni kardinal Franjo Kuharić. Kada je riječ
o Peruu, prema podacima Hrvatske katoličke misije u Limi, kontakte s hrvatskim svećenikom
ima 900 obitelji. Procjenjuje se da u toj zemlji živi samo dvjestotinjak Hrvata rođenih
u Hrvatskoj, a ukupno ih je, s hrvatskim potomcima, oko deset tisuća. «Ovaj pohod
je znak povezanosti Katoličke Crkve koja živi u mnogim narodima. Danas je to znak
povezanosti koja živi u hrvatskome narodu, u domovini Hrvatskoj i ovdje u Peruu» –
istaknuo je kardinal Bozanić u nedjelju, 25. veljače, na središnjoj proslavi 20. obljetnice
Hrvatske katoličke misije svetoga Leopolda Mandića. Tom je prigodom voditelj misije
mons. Drago Balvanović, koji je ujedno dugogodišnji delegat Vijeća Hrvatske biskupske
konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu
u Južnoj Americi, ujedno proslavio dvadesetu obljetnicu svoga služenja hrvatskim iseljenicima
u tome kraju svijeta. Riječki nadbiskup Ivan Devčić, kao predsjednik Biskupske
komisije za Papinski hrvatski zavod svetoga Jeronima u Rimu, obavio je od 26. veljače
do 1. ožujka redovitu godišnju vizitaciju te ustanove. Nadbiskup Devčić je tom prigodom
iznio svoje viđenje života, rada i djelovanja Zavoda, izražavajući poštovanje i zahvalnost
svima koji se trude oko dobra Zavoda, kako bi svaki svećenik u slobodi i odgovornosti
mogao ispuniti zadaću koja mu je povjerena. Istaknuo je da je Papinski hrvatski zavod
svetoga Jeronima svojevrsni veleposlanik Crkve u Hrvata kod Petrova nasljednika, te
po različitosti koja se u njemu susreće, jedinstvena ustanova Katoličke Crkve u hrvatskome
narodu izvan Domovine. Konačno, potaknuo je svećenike-studente na suočavanje s izazovima
koji se javljaju i stavljaju pred Crkvu u Hrvatskoj, poručivši im kako se upravo od
njih očekuje po povratku u Domovinu daju specifičan doprinos, stečen intelektualnom,
duhovnom i kulturnom izgradnjom u Rimu. Danas je započeo Tjedan solidarnosti
Crkve u Hrvatskoj sa sestrinskom Crkvom u Bosni i Hercegovini, a pokrenuli su ga biskupi
iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pozivajući vjernike i sve ljude dobre volje da
konkretno pomognu Crkvi u BiH, koja se već godinama nosi s teškim posljedicama rana
zadobivenih u bliskoj prošlosti, no usprkos tomu ne posustaje u svojim naporima oko
obnove i rasta. Podsjetimo kako je iz BiH nakon 1991. godine prognano ili izbjeglo
oko 300.000 katolika, od kojih je, kako se procjenjuje, jedva polovica ostala u Hrvatskoj,
a su ostali otišli u treće zemlje, dok se povratnici suočavaju s brojnim teškoćama.
«Željeli bismo da hrvatska javnost shvati dramatičnost stanja ljudi i Crkve u BiH,
da informiranost u hrvatskoj javnosti bude potpunija i cjelovitija, da u svima pobudi
osjećaje solidarnosti, suodgovornosti i želje za pomaganjem. Napaćenom narodu i Crkvi
u BiH poručujemo: Niste sami; mi smo uz vas svojim mislima, osjećajima, molitvom,
dobrom voljom te djelima kršćanske ljubavi i solidarnosti» – ističe se u poruci i
pozivu hrvatskih biskupa, a na njega može odgovoriti svatko – bilo preko Hrvatskoga
Caritasa, bilo preko svoje župe, ili jednostavno pozivom na broj 060 600 400. «Vodič
kroz bioetiku» dr. Tončija Matulića u tri sveska predstavljen je 28. veljače u
samostanu Svete Klare u Dubrovniku, a o knjigama su govorili dr. fra Stipe Nosić i
dr. don Stanko Lasić te sam autor. Predstavljači su istaknuli težinu materije o kojoj
autor piše, kao i njezinu aktualnost, s obzirom da je riječ o novim dilemama koje
se nalaze u središtu društva u kojemu živimo. Autor zastupa stajalište da u bioetičkim
pitanjima etika uvijek ima prednost pred tehnikom, te da znanost i njezina istraživanja
uvijek moraju biti na strani života. Dr. Matulić se u obraćanju nazočnima osobito
zadržao na aktualnome problemu spolnoga odgoja u hrvatskim školama, istaknuvši kako
spolnost nije moguće svesti na sam spolni odnos, budući da je riječ o stvarnosti koja
bitno određuje čitavu osobu, pa joj samo na takav, cjelovit način treba i pristupiti.