2007-02-26 18:23:35

Kardinal Biffi o dva vidika Korizme: obraćenju i smrti u vidiku otkupljenja


(26. veljače 2007. – RV) Postojanje nevidljivoga svijeta, koji upućuje na spoznavanje božanskih stvorenja koje poriče kultura pozitivističkoga scijentizma, i potreba obraćenja srca kako bi se svjesno izabrao Bog, umjesto zla; te, u tom vidiku, vrijednost kajanja u odnosu na osjećaj za grijeh i vrednota života življenoga u nadi da postoji zagrobni život, umjesto ništavila – neke su od temâ o kojima je kardinal Giacomo Biffi, umirovljeni bolonjski nadbiskup, govorio u prva tri razmatranja na korizmenim duhovnim vježbama koje su, u nazočnosti Svetoga Oca i članova Rimske kurije, započele jučer popodne.
Po svojoj naravi, čovjek teško shvaća postojanje nevidljivoga svijeta, odnosno pretpostavku nekog drugog mjesta, koje je daleko od opažanja njegovih osjetila. Ali, predhodno izuzeti postojanje zagrobnoga života, prije svega je neracionalno ponašanje - jer čovjek, koji nije sveznajući, ne može tražiti sigurno potvrdu onoga što se ne vidi i ne dodiruje – te je to u biti osuda na život bez smisla. Otvoriti se za mogućnost nevidljivoga svijeta, znači, naprotiv, naći se pred svijetom u kojemu je moguće svako iznenađenje, i koji ne isključuje, primjerice, anđele – to je, ukratko bilo razmišljanje kojim je kardinal Biffi započeo duhovne vježbe, i tijekom kojega je napomenuo kako je i vjernik u opasnosti da širinu božanskih stvari svede na mjeru vlastite malenosti.
Tijekom današnja dva razmatranja, kardinal je govorio o dva vidika o kojima Korizma posebno pozorno razmišlja: o obraćenju, te stoga o osjećaju za grijeh i pokajanje koje spašava, te o smrti u vidiku otkupljenja. Korizmena je liturgija obilježena rečenicom „Obratite se i vjerujte Evanđelju“. Ovo vrijeme, dakle, nije vrijeme dano vjerniku kako bi ustvrdio „ima li“ nešto što treba u sebi promijeniti, nego „što“ valja promijeniti – istaknuo je kardinal te napomenuo kako obraćenje, odnosno promjena smjera na životnome putu, započinje u srcu, unutarnjim pokajanjem. Plod istinskoga pokajanja jest nezaobilazna radost. Danas se kaže kako nema pokajanja, jer se izgubio osjećaj za grijeh - primijetio je nadalje kardinal. Pa ipak – dodao je – to nije potpuno istinito, jer je naše doba obilježeno stalnim prijavama zlih djela, u medijima i na sudovima. To onda znači da postoji osjećaj za grijeh, ali za grijeh drugih – istaknuo je kardinal. Međutim, pokajanje koje spašava, sastoji se u priznavanju vlastitih grijeha, jer odvajanje od grijeha, približava Bogu.
Govoreći o obredu pepeljenja na početku Korizme, te o rečenici koja prati taj obred – Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti – kardinal je napomenuo kako u svijetu koji ne priznaje nevidljivi svijet, smrt znači poraz. Život kojemu je, prema određenome mentalitetu, određeno da završi u praznini, čini praznim i ono što se radi za života, te stoga i najizopačeniji život, kao i onaj najvelikodušniji, prema tom viđenju, na koncu su, naizgled, nagrađeni na isti način. Isti taj mentalitet gotovo niječe smrt, izbjegavajući govoriti o njoj – primijetio je nadalje kardinal te dodao kako sve veći broj samoubojstava i izgubljenih mladih života na povratku iz disco klubova, tragični su znak života potrošenoga bez smisla. Tu je velika razlika u evanđeoskoj poruci. Kršćanin ne cenzurira misao o smrti, ne stidi se straha koji osjeća, jer je to isto iskusio njegov Gospodin – kazao je kardinal te potaknuo pastire Crkve da izbjegavaju određeno ograničenje koje priječi razmišljanje o smrti. Čovjeka ne treba dovesti toliko do izbora između budućega života, o kojemu ne zna ništa, i ugodnoga sadašnjeg života, koliko do toga da izabere između života bez smisla koji završava u praznini, i nade u događaj koji će nam dati smisao i cilj, odnosno Uskrsnuće. Eto zašto Pepelnica nije nikada odvojena od Uskrsa. Ona ne označava toliko ono što ćemo postati, nego ono što bismo mogli postati kad ne bismo otvorili srce nevidljivome svijetu koji obuhvaća događaj Spasenja. Naš bi život bez Boga bio upravo plamen koji završava u šaci ugašenoga pepela – kazao je na koncu kardinal Biffi.







All the contents on this site are copyrighted ©.