(22. veljače 2007. – RV) Iskren, otvoren i plodan dijalog u znaku radosti i zajedništva
koje rimske svećenike povezuje s njihovim biskupom – u tom je duhu danas održan susret
pape Benedikta XVI. s rimskim svećenicima, koje je predvodio kardinal Camillo Ruini,
Papin vikar za grad Rim. Sveti je Otac tijekom susreta odgovorio na pitanja svećenikâ,
te se tako između ostaloga razgovaralo o pastoralu mladih, važnosti svetištâ, crkvenim
pokretima te o sakralnoj umjetnosti kao sredstvu za evangelizaciju. Drago mi je
da sam biskup velike biskupije, a vidjeti brojne svećenike, velika je utjeha – ovim
je riječima Sveti Otac započeo današnji susret koji je održan u vrlo srdačnome raspoloženju.
Odgovarajući na upit svećenika iz jednoga rimskog svetišta, Papa je istaknuo kako
nam svetišta omogućuju živjeti iskustvo molitve brojnih naraštaja, te naglasio važnost
pučke i marijanske pobožnosti. Zbog toga su svetišta za Crkvu bitna – kazao je Sveti
Otac te spomenuo hodočašćâ u svojoj domovini, u svetište Altötting, koja su prigode
za mlade kako bi otkrili vlastitu kršćansku svijest. Upravo je pastoralu mladeži Papa
posvetio velik dio svojih misli. Važno je da se mlade prati na putu obraćenja – kazao
je Sveti Otac. Taj je put moguć i razuman i za današnju mladež. Znademo da mladi doista
trebaju biti prioritet u našem pastoralnom radu, jer oni žive u svijetu koji je daleko
od Boga. Jako je teško, u ovom našem kulturnom kontekstu, pronaći susret s Kristom,
kršćanski život i život vjere. Stoga je potrebno pratiti mlade kako bi doista pronašli
taj put – istaknuo je Sveti Otac. Osvrnuvši se pak na tek započeto korizmeno vrijeme,
Papa je kazao kako valja priznati da je potrebno strpljenje, pouzdanje i hrabrost,
kako bi se ustrajalo na putu prema Isusu. Mladima treba pomoći shvatiti da Krist nije
neki veliki prorok. U Njemu vidimo Božje lice, Lice praštanja i ljubavi. Istaknuvši
potom važnost čitanja Svetoga pisma, kojemu će biti posvećena sljedeća sinoda, Sveti
je Otac kazao kako čitanje Biblije treba biti cjelovito, treba ju čitati u cijelosti.
Riječ je o jedinstvenome putu, na kojemu jedan dio objašnjava drugi. Osim toga – napomenuo
je Papa – u Kristu pronalazimo ključ svega. Sveti se Otac potom osvrnuo na crkvene
pokrete, napomenuvši kako je koristan dijalog na svim razinama, ali ne treba gasiti
karizme. Ako nam Gospodin daje nove darove, trebamo biti zahvalni, iako su ti novi
darovi teški. Lijepo je da se rađaju bez inicijative hijerarhije. Izviru iz inicijative
odozdo – kako se kaže – ali je to u stvari inicijativa odozgo, odnosno od darova Duha
Svetoga – napomenuo je Sveti Otac. Napomenuvši potom da je vjera u Italiji još uvijek
duboko ukorijenjena, iako joj prijete brojni izazovi, Papa je istaknuo kako je Crkva
prije svega duhovna stvarnost. Naš narod treba shvatiti da je Crkva tijelo Kristovo,
te stoga duhovno tijelo, kako kaže sveti Pavao. Crkva nije neka nadnacionalna organizacija,
ona nije neko administrativno tijelo, niti je ona tijelo vlasti. Ona nije ni neka
socijalna agencije, iako se bavi socijalnim radom; ona je duhovno tijelo – istaknuo
je Papa te, osvrnuvši se na koncu na sakralnu umjetnost, koju je nazvao uvijek živom
katehezom, kazao kako i umjetničko bogatstvo pokazuje da Crkva, unatoč svojim grijesima
i slabostima, nije nikada bila tijelo koje tlači, nego je uvijek bila vrelo nadahnuća.