2007-02-19 18:44:32

Papin razgovor s bogoslovima Rimskoga sjemeništa


(19. veljače 2007. – RV) Uvijek crpite iz Božje Riječi i zauzmite ponizno držanje u priznavanju grijeha u Crkvi i svome životu – kazao je Benedikt XVI., razgovarajući u subotu, 17. veljače, sa studentima bogoslovije u Rimskome sjemeništu, koje je posjetio za blagdan nebeske zaštitnice 'Gospe od Povjerenja'. Odgovarajući na pitanja studenata, Papa je istaknuo koliko je važno živjeti Euharistiju, promatrati patnju kao učiteljicu života, te ne vjerovati onome tko obećava veseo i udoban život. U prijateljskome razgovoru sa studentima, Benedikt XVI. je dotaknuo teme povezane s razlučivanjem i dosljednošću s opredjeljenjem za Boga.
Na upit jednoga studenta kako se postaviti nasuprot grijeha i karijerizma u Crkvi, odgovorio je kako nije lagano njegovo pitanje. Ali Gospodin zna, znao je od početka da u Crkvi ima i grijeha, a za našu poniznost je važno to priznati i vidjeti grijeh ne samo u drugima, u strukturama, u visokim hijerarhijskim službama, nego i u sebi samima. Tako, biti ponizniji sa sobom i naučiti da pred Gospodinom nije važan položaj, nego je važno biti u njegovoj ljubavi i učiniti da njegova ljubav sja – kazao je Papa. O tome kako se ponašati nasuprot boli, Papa je istaknuo kako je prije svega potrebno shvatiti da je patnja bitna za ljudsko sazrijevanje. Sam je Isus rekao, dodao je Papa, kako će trpjeti za spasenje svijeta, a onome tko ga želi slijediti da uzme vlastiti križ.
Uvijek smo kao Petar koji kaže Gospodinu: ne, Gospodine! To se ne smije Tebi dogoditi, Ti ne smiješ trpjeti, mi ne želimo nositi križ, želimo stvoriti ljudskije, ljepše kraljevstvo na zemlji. To je potpuno pogrješno: laže tko obećava samo veseo i udobniji život: jer nije to čovjekova istina, a potom ne treba bježati u lažni raj i upravo se stoga ne dopire do radosti nego do samouništenja – kazao je. Kršćanstvo nam naviješta radost, ustvrdio je Benedikt XVI., radost koja raste na putu ljubavi, putu povezanom s križem. U svakom slučaju potrebno je zauzimanje pred patnjom. Moramo učiniti što je moguće kako bi pobijedili patnju čovještva i kako bismo pomogli trpećima, koji su veoma brojni u svijetu; kako bismo našli dobar život i bili oslobođeni od zala koja sami prouzrokujemo: gladi, epidemija i drugoga. Onima koji se pripremaju za svećeništvo, kako bi se sučelili s napornim razlučivanjem, Papa je savjetovao da stalno crpe snagu iz Božje Riječi, koju treba čitati u zajedništvu Crkve ali i osobno, tumačiti kao glas Gospodnji koji danas govori. Na upit kako se nositi s ljudskom slabošću, kad prevladava svijest da smo daleko od istinite dosljednosti s odgovorom na Božji poziv, za koji brojni misle da je čvrsto i hrabro izgovoren. Papa je odgovorio kako je dobro poznavati vlastitu slabost jer tako znamo da nam je potrebna Gospodinova milost. Gospodin nas tješi. U apostolskom zboru nije bio samo Juda, nego i dobri apostoli. Petar je posrnuo, a Gospodin više puta kori sporost, zatvaranje njihova srca, njihovu malovjernost. Dakle, to nam očituje kako nitko od nas nije na visini tako velikoga odgovora na Božji poziv. Pri takvoj svijesti, dodao je Papa, potrebno je stanje stalnoga obraćenja. Priznati da nam je potrebno stalno obraćenje, koje nikad nismo potpuno dostigli; prihvatiti svoju krhkost, ali ostati na putu, ne predati se nego ići naprijed i pomoću sakramenta pomirenja uvijek se nanovo obraćati, iznova započinjati i tako rasti, sazrijevati za Gospodina, u svome zajedništvu s Gospodinom.
Sveti je Otac pojasnio da je potrebna ustrajnost. I upravo zbog ustrajnosti, istaknuo je Papa, kardinal Martini je zahvalio Gospodinu. U pismu upućenom Svetome Ocu, kardinal je zahvalio na čestitci za svoj 80. rođendan, tvrdeći kako su upravo uvijek potrebne milost i ustrajnost. Onome tko pristupa svećeničkom ređenju, Benedikt XVI. savjetovao je da ne zanemari Euharistiju i časoslov, da gaji prijateljstvo sa svećenicima i laicima. Osvrnuvši se na svoj teološki studij, kazao je kako je najviše volio filozofiju, i kritičko tumačenje Svetoga Pisma. Od samoga početka očaravao me lik svetoga Augustina i potom njegova škola u Srednjem vijeku, sveti Bonaventura, veliki franjevci, lik svetoga Franje. Za mene je poglavito bila zadivljujuća velika humanost svetoga Augustina. Morao sam se duhovno boriti kako bi malo pomalo pronašao pristup Riječi Božjoj, životu s Bogom, velikome „DA“ njegovoj Crkvi – povjerio je Sveti Otac.







All the contents on this site are copyrighted ©.