Medicinsku znanost valja braniti od manipulacije i izopačenja - istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci sudionicim skupa o komunikaciji u medicini

(16. veljače 2007. – RV) Odnos između liječnika i pacijenta područje je koje valja temeljito istražiti, kako bi se spriječilo da se liječničko zanimanje ograniči na liječenje tjelesne patnje, ne mareći za cjelovitost osobe, i pristajući tako na manipulacije i iskrivljavanje istinske naravi toga zanimanja – istaknuo je papa Benedikt XVI. u poruci, koju je potpisao državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone, upućenoj sudionicima dvodnevnoga međunarodnog kongresa, koji se održava u Rimu na temu „Komunikacija i odnosni u medicini, nove perspektive za liječničko djelovanje“.
Valja uspostaviti istinski odnos s bolesnikom kako se ne bi iznevjerio vlastiti liječnički poziv – to je ono što Sveti Otac traži od liječnika nazočnih na kongresu koji je organiziran na poticaj Udruge 'Medicina Dijalog Zajedništvo', a koja se nadahnjuje karizmom Pokreta fokolara. U medicini kao što je ova današnja, koja je sve više podvrgnuta manipulacijama, pokušajima izopačenja njezine specifične naravi, koja podrazumijeva znanje u službi bolesnoga čovjeka, bolesnik treba znati da može računati na dimenziju odnosa koji obuhvaća sve članove zdravstvene ustanove i ljude koji prate pacijenta u njegovoj obiteljskoj sredini – istaknuo je Papa u poruci te primijetio kako ta zadaća pokazuje središnji položaj koji komunikacija zauzima u liječničkome zanimanju. Pa ipak, bilo bi pogrješno poistovjetiti cijelo ljudsko biće sa sposobnošću za odnose i komunikaciju, jer – pojasnio je nadalje Sveti Otac citirajući encikliku 'Evangelium vitae' – jasno je da uz te predpostavke na svijetu nema mjesta za onoga koji je, poput djeteta koje se tek treba roditi ili osobe koja je na umoru, strukturno slaba osoba i naizgled potpuno podvrgnuta milosti drugih o kojima ovisi, te je u stanju komunicirati samo kroz nijemi jezik duboke simbioze osjećaja. Nove vidike, na koje se odnosi naslov skupa, valja stoga čitati sa stajališta komunikacijske sposobnosti koja temelji ljudski život iznad tobožnjih vrednota koje suvremeno društvo uvijek nameće, kao što su djelotvornost, proizvodnost i samostalnost. Nada koja prati ovu inicijativu, sastoji se u otkrivanju sve veće vjerodostojnosti odnosa u svijetu zdravstva – stoji na koncu Papine poruke.
Osvrnuvši se u razgovoru za našu radio postaju na komunikaciju i odnose, koji su ključ za poboljšavanje rada na području zdravstva u budućnosti, Flavia Caretta, profesorica na Katoličkome sveučilištu u Rimu, napomenula je kako liječničko zanimanje sigurno zahtijeva tehničku mjerodavnost, ali i ljudsku, odnosno sposobnost za odnose s ljudima, jer susret s pacijentom je susret između osobâ, a ne između ulogâ. Na novinarovu primjedbu kako je na skupu primjećeno oslanjanje na bratstvo, prof. Caretta je istaknula kako bratstvo znači susret među ljudima u kojemu svatko može nešto dati, kao i primiti od drugoga. Stoga bismo željeli istaknuti uzajamnost i zajedništvo, postavljajući ih kao temelj svakoga odnosa – kazala je prof. Caretta.