U Rimu proslavljen blagdan Slavenskih apostola

(14. veljače 2007. – RV) Crkva se danas spominje svetih Ćirila i Metoda, koji su zaslužni za evangelizaciju slavenskih naroda i prijevod svetih tekstova na slavenski jezik, kako bi narodima Panonije i Moravske učinili dostupnim blago Božje riječi i sakramenata. Zbog toga su apostolskog poslanja, u IX. stoljeću podnijeli brojne kušnje i patnje. Gospodine, Bože moj… Ti koji uvijek slušaš one koji vrše Tvoju volju, koji Te se boje, i koji se drže Tvojih zapovijedi… učini svoju Crkvu brojčano većom i okupi sve u jedinstvu – tim je riječima, prije smrti, molio Ćiril, redovnik i učen čovjek koji je osim grčkoga, tečno govorio latinski, arapski i hebrejski. Njegov je apostolat povezan s apostolatom njegova brata Metoda, koji je bio panonski nadbiskup. Rođeni u Solunu, privlačio ih je asketski život, te je njihova želja bila posvetiti se učenju u tišini redovničke ćelije. Međutim, Crkva i Bizantsko carstvo, od njih su učinili cijenjene propovjednike. Ipak, dvojica su se braće tijekom svojih putovanja morala suočavati i s nerazumijevanjem, neprijateljstvima i neslaganjem među Crkvama. Godine 867. dolaze u Rim i susreću se s papom Hadrijanom II., koji Metoda redi za svećenika, te odobrava njihove prijevode Biblije i liturgijskih tekstova na slavenski jezik. Dvije godine poslije, Ćiril je teško obolio te preminuo 14. veljače. Metod nastavlja svoje poslanje u Moravskoj, gdje je, nakon što je zajedno s nekolicinom učenika bio proganjan, iz političkih razloga, kao donositelj hereze, preminuo 6. travnja 885. godine. Apostolskim pismom „Egregiae virtutis“, Ivan Pavao II. ih je 31. prosinca 1980. godine proglasio zaštitnicima Europe. Želio ih je kao zaštitnike Staroga kontinenta zajedno sa svetim Benediktom, svetom Katarinom Sijenskom, svetom Brigitom Švedskom i svetom Terezijom Benediktom od Križa, jer njihovi životi svjedoče da različite tradicije i kulture upotpunjuju zajedničko bogatstvo.