Pitanje klimatskih promjena

(29. siječnja 2007. – RV) U svijetu se raspravlja o klimatskim promjenama, posebice o porastu prosječne temperature. Izvršni tajnik Ujedinjenih naroda Yvo Boer zatražio je sazivanje svjetskog sastanka na vrhu o tome problemu. Jabibuló Abdusamátov, ravnatelj astronomskoga motrišta u Sankt-Peterburgu, suprotno udrugama zelenih, ustvrdio je kako zagrijavanje zemlje ovisi o suncu, a ne o ljudskom djelovanju. U valu zahlađenja koje je nedavno zahvatilo Sjedinjene Američke Države, poglavito Kaliforniju. Nastradalo je 13 osoba, i to ponajviše u Oklahomi.
Osvrnuvši se na klimatske promjene u razgovoru za naš Radio Giampiero Maracchi, ravnatelj Biometeorološkoga zavoda u Firenci, kazao je kako je srednja temperatura porasla za 0,6 stupnjeva, a posljedice toga u posljednjih 15 godina vidimo svi. Prve klimatske promjene smo zabilježili oko 1990. godine. Od tada svake godine plaćamo 4 milijarde eura zbog poplava koje su uglavnom posljedica nove klimatske strukture. Čak možemo govoriti o preseljavanju cijelih zemljinih površina; ptice selice koje nisu išle sjevernije od Rima danas prezimljavaju u Švicarskoj, 1.000 kilometara sjevernije – istaknuo je Maracchi i dodao kako zagrijavanje utječe na promjene planeta. Predviđanje globalnoga zatopljenja dosta je sigurno, ali učinci zatopljenja mogu biti veoma različiti: otapanje ledenjaka može umanjiti slanost Atlantskoga oceana, i tako utjecati na brzinu morske struje i na njezinu dubinsku točku, a slijedom toga na promjenu temperature u područjima koja ona dodiruje. Kad ne bi bilo te morske struje, Europa bi bila puno hladnija. U cijelome se svijetu govori o zagrijavanju zemlje stoga ljudi misle da će posvuda biti toplije, a to nije istina, jer se može dogoditi suprotno. U klimatologiji su važne tendencije, stoga pojave valja promatrati na duže razdoblje: pet, deset i petnaest godina. Treba oblikovati javno mnijenje, u tome obavijesna sredstva govoreći o tome što treba činiti mogu odigrati glavnu ulogu. Kad bismo svi smanjili grijanje u svojim stanovima, štedjeli bismo energiju, i za 40% od onoga što zahtijeva Europska zajednica smanjili ispuštanje stakleničkih plinova. Kad bismo uz ovo promijenili svoje ponašanje, odrekli automobila na duga putovanja, ili nastojali kupovati robu koja ne treba prevaliti tisuće kilometara, onda bismo doista mogli izbjeći srozavanje okoliša– zaključio je Maracchi.