Liturgijski kalendar danas se spominje svetog Tome Akvinskoga, velikog crkvenog naučitelja.
Svojom karizmom filozofa i teologa dao je vrijedan primjer sklada između razuma i
vjere, koji su dva vida ljudskoga duha, a u potpunosti se ostvaruju u međusobnom susretu
i dijalogu. Prema misli svetog Tome, ljudski razum tako reći "diše", to jest kreće
se u širokom i otvorenom obzorju gdje se najbolje može izreći. Kad se, pak, čovjek
svede samo na razmišljanje o materijalnim i opipljivim objektima te se zatvori za
velika životna pitanja, o sebi samome i o Bogu, on osiromašuje, kazao je Benedikt
XVI. u nedjeljnom podnevnom nagovoru. Odnos između vjere i razuma – nastavio je Papa
- predstavlja niz izazova za kulturu koja dominira današnjim zapadnim svijetom. Upravo
je stoga ljubljeni Ivan Pavao II. htio tom problemu posvetiti encikliku naslovljenu
Fides et ratio - Vjera i razum. I sâm sam preuzeo tu temu za svoga nedavnoga govora
na Sveučilištu u Regensburgu. Zapravo, suvremeni razvoj znanosti donosi bezbrojne
pozitivne učinke koje valja uvijek priznati. Ipak, istodobno treba prepoznati i da
tendencija da se istinitim prihvati samo ono što je opipljivo, predstavlja ograničenje
ljudskoga razuma i rađa strašnom shizofrenijom koja je već proglašena i u kojoj zajedno
žive nacionalizam i materijalizam, hipertehnologija i raspojasana instinktivnost.
Stoga je žurno potrebno ponovno otkriti novi način ljudske racionalnosti otvorene
za svjetlost božanskoga Logosa i za njegovu savršenu objavu u Isusu Kristu, utjelovljenom
Sinu Božjemu. Kad je kršćanska vjera autentična, ona ne umrtvljuje slobodu ili ljudski
razum. Zašto se onda vjera i razum moraju plašiti jedno drugog, ako se u susretu i
dijalogu mogu bolje izreći? Vjera pretpostavlja razum i usavršuje ga, a razum, prosvijetljen
vjerom, nalazi snagu da se podigne do poznavanja Boga i duhovnih stvarnosti. Ljudski
razum ništa ne gubi otvarajući se sadržajima vjere. Naprotiv, sadržaji vjere traže
njegovo slobodno i svjesno prianjanje, istaknuo je Papa.
Dalekovidnom mudrošću
– dodao je Papa - sveti Toma Akvinski uspio je uspostaviti plodonosni dijalog s arapskom
i židovskom mišlju svoga doba, tako da ga se može držati uvijek aktualnim učiteljem
dijaloga s drugim kulturama i religijama. On je znao predstaviti onu divnu kršćansku
sintezu između razuma i vjere koja za zapadnu civilizaciju predstavlja dragocjenu
baštinu od koje i danas valja zahvaćati da bi mogao voditi učinkoviti dijalog s velikim
kulturnim i religijskim tradicijama istoka i juga. Molimo kako bi kršćani, posebice
oni koji djeluju na akademskom i kulturnom području, znali izreći razumnost svoje
vjere te je svjedočiti u nadahnutom dijalogu ljubavi. Benedikt XVI. je pozvao da molimo
taj dar od Gospodina po zagovoru svetog Tome Akvinskoga, a osobito po zagovoru Marije,
Prijestolja Mudrosti. Nakon molitve Anđeo Gospodnji, prigodom Svjetskog dana bolesnih
od gube, Papa je htio bih da njegov pozdrav stigne do svih osoba koje trpe od ove
bolesti, i zajamčio im osobiti spomen u svojoj molitvi. Papa im je zaželio ozdravljenje,
prikladnu liječničku skrb i dostojne uvjete. Ohrabrio je zdravstvene djelatnike i
volontere koji im pomažu, kao i sve koji na bilo koji način pridružuju svoje sile
poradi olakšanja ovog stanja koje nije samo bolest, nego i društveno zlo.
Benedikt
XVI. je uputio apel za mir u Libanonu i pojasu Gaze te izrazio svoju duhovnu blizinu
i zajamčio svoju molitvu, kako bi u svima prevladala želja za zajedničkim djelovanjem
za opće dobro, te za poduzimanjem miroljubivih putova smanjivanja razlika i napetosti.