Papa primio diplomatski zbor

(08. siječnja 2006. – RV) „Skandal“ gladi i bijede u XXI. stoljeću, mir koji je još uvijek kršen i izrugivan, atentati na ljudski život, zatim političko-humanitarne krize u Africi, znaci socijalne obnove u Latinskoj Americi, gospodarsko širenje Azije, iranska i korejska nuklearna opasnost, apeli za stabilnost na Bliskome istoku, te obrana kršćanskih korijena u Europi – neke su od velikih međunarodnih aktualnih temâ na koje se papa Benedikt XVI. osvrnuo u govoru upućenome Diplomatskome zboru akreditiranome pri Svetoj Stolici, u prigodi tradicionalne audijencije na početku godine.
Želja za mirom i zadovoljstvom, koju je Sveti Otac izrekao na početku, odmah se pretvorila u solidarnost u odnosu na one koji ne poznaju ni mir, ni zadovoljstvo, i to zbog oduvijek neriješene drame bijede, zbog koje još uvijek, – primijetio je Sveti Otac - na početku trećega tisućljeća, milijunima ljudi, posebice ženama i djeci, nedostaju voda, hrana i krov nad glavom. Skandal gladi, koja se sve više povećava, neprihvatljiv je u svijetu koji posjeduje dobra, znanje i sredstva kako bi ju zaustavio (…) Ponovno pozivam odgovorne u bogatim zemljama da poduzmu potrebne mjere kako bi siromašne zemlje, koje su često pune prirodnih bogatstava, mogle iskoristiti plodove dobara koje im pripadaju – istaknuo je Sveti Otac te zemlje koje podupiru razvoj pozvao da ne odustanu od namjene 0,7 svoga bruto društvenoga proizvoda za međunarodnu pomoć, kako bi poduprle organizacije koje se bave humanitarnim krizama.
Uputivši u govoru najbolje želje u radu novome glavnom tajniku Organizacije ujedinjenih naroda, Ban Ki-moonu, Papa je upozorio na sve veću krizu u pregovorima o razoružanju, te još jednom oštro osudio terorizam i stalne atentate na život, koji se poduzimaju i u Africi, gdje je život poštivan, ali gdje se Protokolom iz Maputa podmuklo pokušava banalizirati pobačaj. Prijetnjom životu valja smatrati i relativizaciju obitelji utemeljene na braku, kao i napade koji se ponekad provode prividno kao znanstveno istraživanje, a u čemu se mogu razabrati pokušaji opravdavanja ljudskoga kloniranja – primijetio je Sveti Otac. Kada se Sveti Otac osvrnuo na politički obzor pojedinih područja na planetu, njegove su prve misli izražavale zabrinutost. Na prvome mjestu – kako je kazao – ustvrđujemo da je mir često krhak i izrugivan. Počevši od Afrike i drame u Darfuru, Sveti je Otac istaknuo kako se čini da je međunarodna zajednica već četiri godine nemoćna, unatoč pothvatima namijenjenima ublažavanju patnji izmučenih naroda i donošenju političkih rješenja. Samo će kroz aktivnu suradnju Ujedinjenih naroda, Afričke unije, zainteresiranih vlasti i drugih protagonista, ova sredstva moći postati djelotvorna – istaknuo je Papa te uputivši poziv svima na odlučno djelovanje naglasio kako ne možemo prihvatiti to da brojni nedužni i dalje trpe i umiru. Govoreći nadalje o nestabilnosti na području Afričkoga roga, Sveti se Otac spomenuo sestre Leonelle Sgorbati, redovnice ubijene 17. rujna prošle godine u Mogadishuu, u Somaliji, dok je, govoreći o Ugandi, zemlji natopljenoj krvlju djece-vojnika, spomenuo napredak u pregovorima, te napomenuo kako sa zanimanjem i nadom prati političku tranziciju u Burundiju i Demokratskoj Republici Kongo. Sveti je Otac također poželio bolju sadašnjost za Ruandu, Obalu Bjelokosti i cijeli južni dio kontinenta, gdje su – kako je kazao - milijuni ljudi, zbog velike bijede, vrlo ranjivi.
Nemojmo zaboraviti Afriku – potaknuo je Sveti Otac, te misli upravio na veliki pastoralni događaj, apostolsko putovanje u Brazil, kamo će poći u svibnju, te pritom istaknuo kako se sa zadovoljstvom ustvrđuje poboljšanje gospodarskih pokazatelja, zauzetost u borbi protiv trgovine drogom i protiv korupcije, različiti procesi integracije, napori oko poboljšavanja pristupa obrazovanju, kao i oko borbe protiv nezaposlenosti te oko smanjivanja nejednakosti u raspodjeli prihoda. Međutim, uz pozitivne znakove, u Latinskoj Americi postoje i ponekad teška socijalna i politička stanja, kao što su primjerice Kolumbija ili Haiti, ili pak Kuba. Sveti se Otac potom osvrnuo na velike demografske i gospodarske podatke koji stižu iz Azije, koja se ponosi zemljama u punome širenju, kao što su Kina i Indija. Nakon što je uputio pozdrav malim, ali živim katoličkim zajednicama na tom kontinentu, za koje je zazvao mogućnost života i djelovanja u ozračju vjerske slobode, Papa je upozorio na određenu slabost u procesima demokratizacije u Istočnome Timoru, ali i na okrutno nasilje u Afganistanu i opasne napetosti na korejskome poluotoku. Cilj pomirenja korejskoga naroda i denuklearizacije poluotoka, koji će imati blagotvorne posljedice na cijelu regiju, treba se postići u okviru pregovora. Valja izbjegavati geste koje bi mogle kompromitirati pregovore – upozorio je Sveti Otac. Teški pregovori o nuklearnome pitanju odnose se i na Iran. O tome je Papa govorio kao o čimbeniku stabilizacije za uvijek napeto stanje na području Bliskoga istoka. Velika zabrinutost izazvana stanjem u Svetoj zemlji, potaknula je Svetoga Oca na još jedan snažan apel svim stranama, te s nadom u učvršćivanje pozitivnih znakova između Izraelaca i Palestinaca, koji su se pojavili posljednjih tjedana. Kako bi se prekinula kriza i patnje koje ona izaziva kod ljudi, potrebno je nastaviti kroz globalni pristup, koji ne isključuje nikoga iz traženja dogovornoga rješenja, i koji vodi računa o težnjama i legitimnim interesima naroda – primijetio je Sveti Otac te napomenuo kako Libanonci imaju pravo na integritet i suverenost svoje zemlje; Izraelci imaju pravo na život u miru u svojoj zemlji; a Palestinci imaju pravo na slobodnu i suverenu domovinu.
Što se tiče Europe, Sveti je Otac izrazio zadovoljstvo zbog nedavnoga ulaska Bugarske i Rumunjske, zemalja – kako je kazao – s dugom kršćanskom tradicijom. U trenutku u kojem se Europa priprema proslaviti pedesetu obljetnicu Rimskih ugovora, nameće se razmišljanje o ustavnoj povelji. Nadam se da će se vrednote koje su u temelju ljudskog dostojanstva potpuno štititi, a posebice vjerska sloboda u svim njezinim dimenzijama, kao i institucionalna prava Crkve – kazao je Sveti Otac te osvrnuvši se i na jugoistok Europe, kojemu je poželio stabilnost, spomenuo posljednje događaje na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, te Crnoj Gori. Na koncu, Sveti je Otac uputio apel svima koji su u kušnji terorizma, koji je – prema Papinim riječima – ulica bez izlaza. Situacije na koje sam želio podsjetiti, izazov su koji se tiče svih nas; riječ je o izazovu koji se sastoji u promicanju i učvršćenju svega onoga što je pozitivno u svijetu, kao i u nadvladavanju, uz dobru volju, mudrost i upornost, svega onoga što ranjava, ponižava i ubija čovjeka. Samo poštujući osobu moguće je promicati mir, i samo se gradeći mir postavljaju temelji istinskog cjelovitog humanizma – kazao je na koncu Sveti Otac.
Podsjetimo da Sveta Stolica ima pune diplomatske odnose sa 175 zemalja, kojima valja dodati Europske zajednice i Suvereni viteški malteški red, te dvije misije posebnoga obilježja – Misiju Ruske Federacije, koju vodi veleposlanik, i Ured Organizacije za oslobođenje Palestine, koju vodi ravnatelj.