Bivši južnokorejski ministar vanjskih poslova Ban Ki Moon, od 2. siječnja službeno je novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda

(4. siječnja 2007. – RV) Bivši južnokorejski ministar vanjskih poslova Ban Ki Moon, od 2. siječnja službeno je novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik se u nastupnome govoru osvrnuo na brojne međunarodne teme: od pregovora o atomskom naoružanju, krize u Darfuru, do rasprave o smrtnoj kazni. Kazao je kako će se zauzeti za zaustavljanje nasilja u Darfuru, o tome će u prigodi summita na vrhu Afričke unije razgovarati sa sudanskim predsjednikom Al Bashirom. Napomenuo je kako želi potaknuti rješavanje sjevernokorejske nuklearne krize, potpomažući pregovore šestorice koji bi uskoro trebali započeti. Osvrnuvši se na pogubljenje Sadama Huseina, kazao je kako je Sadam počinio brojne zločine, te da Ujedinjeni narodi ne mogu zaboraviti njegove žrtve. Potom je iznenadio sve rekavši kako o pitanju smrtne kazne svaka suverena država odlučuje u skladu s međunarodnim zakonima, upravo kada je Rim zatražio moratorij i naknadno ukinuće smrtne kazne.
Novi glavni tajnik, smatran opreznim diplomatom, stupa na čelo organizacije koja je posljednjih godina bila u središtu kritika. Kazao je kako je ona često nepravedno kritizirana, te je potaknuo svoje suradnike da imaju s medijima izravniji odnos, kako bi se bolje upoznali s radom Staklene palače. Potom je ponovno istaknuo svoje opredjeljenje za višestrani pristup međunarodnim problemima, ističući kako nitko, uključujući i sebe, također niti jedna država, ma koliko bila moćna, ne može sama riješiti krizu u Iraku, Iranu i Libanonu.
Osvrnuvši se na prioritete glavnoga tajnika u razgovoru za našu radio postaju Giandonato Caggiano, docent za međunarodne odnose na rimskome sveučilištu 'Roma Tre', kazao je kako organizaciji treba najprije vratiti vjerodostojnost. Riječ je slojevitoj radnji u kojoj sposobnost posredovanja, osobnost i uravnoteženost imaju veoma važnu ulogu. Darfur je zasjenjeno krizno područje, krizu će trebati internacionalizirati. Što se tiče sjevernokorejskoga nuklearnog pitanja, novi bi tajnik trebao raditi na pravnome vidiku zabrane nuklearnoga oružja više nego na provođenju nametnutih sankcija – primijetio je profesor. Govoreći o smrtnoj kazni, kazao je kako glavni tajnik ne može prisiljavati države, nego treba voditi organizaciju. Problem odnosa između Ujedinjenih naroda i država ispravno je postavljen. Pitanje smrtne kazne je državno pitanje. Države bi mogle u dogledno vrijeme promijeniti svoje stajalište. Naravno da je to frustrirajuće za one koji bi željeli Ujedinjene narode kao svjetsku vladu, ali to nije tako i pravedno je da glavni tajnik na ovaj način interpretira svoju ulogu – zaključio je profesor. Smrtna je kazna barbarski instrument prošlosti, koji ne umanjuje broj zločina, nego obitelji žrtava učvršćuje u višegodišnjoj mržnji, „obećavajući nemoguće ozdravljenje“ – stoji u priopćenju zajednice svetoga Egidija, koja podupire talijansku inicijativu u Ujedinjenim narodima za opći moratorij na smrtnu kaznu. Osvrnuvši se na talijanski prijedlog u razgovoru za naš Radio, Mario Marazziti, glasnogovornik spomenute zajednice, kazao je kako inicijativu drži važnom, korisnom i potrebnom. Ali je potrebno da države Europske unije te velike države drugih kontinenata podupru inicijativu, inače će sve biti uzaludno. U javnosti sve više sazrijeva uvjerenje da će smrtna kazna postati povijesna činjenica. Taj je proces nezaustavan, u Sjedinjenim je Američkim Državama sve manje država koje primjenjuju smrtnu kaznu. Ali to ne znači da su Kina, Japan, Sjedinjene Države, te brojne arapske države nadomak ukinuću smrtne kazne. Za to je potreban ogroman kulturni proces i velika politička inicijativa. Činjenica da sve manje zemalja primjenjuje smrtnu kaznu, te da je većina država protiv nje ne znači da će u Općoj skupštini proći rezolucija, jer to nije logika Opće skupštine – zaključio je Marazziti.