Umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić ovih božićnih blagdana obilježava
visoke obljetnice: 94 godine života, 56 godina biskupstva i 70. obljetnicu svećeništva.
U povodu tih godišnjica Splitsko-makarska nadbiskupija priredila je prigodno slavlje
u subotu 30. prosinca u konkatedrali Sv. Petra. Euharistijsko slavlje u kapeli Gospe
Ranjene predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s
umirovljenim nadbiskupom Antom Jurićem i ostalim svećenicima. Toj velikoj proslavi
za mjesnu Crkvu i šire, u kojoj su sudjelovala tri nadbiskupa Splitsko-makarske nadbiskupije,
pridružili su se predstavnici grada Splita i županije, rodnih mu Kaštela te predstavnici
redovničkih udruga i zajednica. Mons. Frane Franić rođen je 29. prosinca 1912.
u Kaštel-Kambelovcu. Za svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije zaređen je 25. prosinca
1936. u Splitu. Godine 1938. poslan je na poslijediplomski studij u Rim, gdje je postigao
doktorat bogoslovnih znanosti na Papinskom sveučilištu Gregoriana. Nakon povratka
iz Rima obnašao je različite dužnosti u Splitu. Za biskupa je zaređen 17. prosinca
1950. u Splitu. Od tada kao pomoćni biskup i generalni vikar djeluje u Splitu do 1954.
god. kada je došao na čelo biskupije. Splitsko-makarskom Crkvom upravljao je najprije
kao upravitelj, a od god. 1960. kao splitsko-makarski biskup, odnosno od 1969. do
1988. kao splitsko-makarski nadbiskup i metropolit. Umirovljen je 16. listopada 1988.
Tijekom svoga svećeništva mons. Franić izgovorio je 27.276 Misa istaknuo je u propovijedi
nadbiskup Barišić dodavši kako je djelovao u teškom vremenu ograničenja i progona,
zatiranja vjere i kreiranja nekih drugih putova i ideala. Vjeran svome svećeničkom
pozivu, blag i pravedan, ali odlučan i vjeran Bogu, papi i svojoj Crkvi nadbiskup
Franić postaje svjetlo i primjer vjernicima onoga doba, danas i budućim naraštajima.
Tom Tijelu trebalo je dati svoje rane, dušu i tijelo te stoga nije slučajno da je
mons. Franić ustanovio blagdan Ranjene Gospe i slavio Svete Mise dugo nakon umirovljenja
u ovoj istoimenoj kapeli, kazao je nadbiskup Barišić. Za pripreme Drugoga vatikanskog
sabora mons. Franić bio je član Teološkoga pripravnog povjerenstva, na Saboru član
saborskoga Doktrinarnog povjerenstva, a nakon Sabora bio je vanjski član rimske Kongregacije
za sakramente i bogoštovlje i Kongregacije za proglašenje svetaca. Kao pastir Splitsko-makarske
(nad)biskupije bio je poticatelj i usklađivatelj svega dušobrižničkoga i drugoga rada.
Sazvao je i vodio Pedesetpetu splitsku sinodu, koja je trajala od 1986. do 1987. Dugi
niz godina dr. Frane Franić predavao je na Centralnoj visokoj bogoslovnoj školi, odnosno
na Teologiji u Splitu, bogoslovne, filozofske i druge predmete, a od 1965. do 1988.
je njezin Veliki rektor. Osnovao je 1970. Institut za teološku kulturu laika, koji
je bio pri Teologiji u Splitu, a i danas je pod nazivom Teološko – katehetski studij.
Sa skupinom splitskih katoličkih intelektualaca, svećenika i laika pokrenuo je 1966.
god. časopis za vjersku kulturu Crkva u svijetu. Surađivao je u brojnim časopisima
i listovima, zbornicima i drugdje. Objavio je niz knjiga od kojih izdvajamo: Povijest
filozofije, Putovi dijaloga, Bit ćete mi svjedoci, Crkva, stup istine. "Oče nadbiskupe
Franjo, ili don Frane, mi Vam želimo da živite ovdje u milosti Božjoj, u vjeri i nadi,
i da u svježini svoga lica ugledate lice Boga Oca u vječnosti", kazao je nadbiskup
Barišić čestitavši još jednom mons. Franiću obljetnice, koje su se sve tri dogodile
oko središnjega događaja Božića. U povodu visokih obljetnica mons. Franiću svoju čestitku
u ime Hrvatske biskupske konferencije uputio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip
Bozanić, biskupi Splitske metropolije te predstavnici crkvenih ustanova u Metropoliji.
Na kraju misnoga slavlja svoju je riječ uputio i slavljenik nadbiskup Frane Franić.
Zahvalivši na dostojanstvenoj svečanosti i preporučivši se u molitve, mons. Franić
je istaknuo kako je molitva za drugoga uvijek plodonosnija te je pozvao vjernike da
se mole osobito za Crkvu.