Vijesti iz Crkve i svijeta

Od prvoga siječnja istočne granice Europske unije još se više pomiču na istok, naime od tada Rumunjska i Bugarska postaju sastavni dio Europe. To će se odraziti na gospodarsko i geopolitičko stanje Europe. O tim vidicima se govori u godišnjem izvješću Talijanskoga geografskog društva, koje je 5. prosinca predstavljeno u Senatu. Europa će ulaskom novih članica doseći površinu od oko 350 tisuća četvornih kilometara i gotovo 500 milijuna stanovnika u 27 zemalja. O tim činjenicama se raspravlja imajući u vidiku potrebu jasnog identiteta, svijesti veličine europskoga mirovnog nacrta, te razvitka i ravnoteže u međunarodnim odnosima. Zemlje koje omogućuju veći razvitak bez sumnje su nove članice Europske unije. Ako usporedimo nedavna iskustva, pristup Europskoj uniji je bez sumnje u novim zemljama pridonio razvoju proizvodnoga sustava. Držim kako će sve veće širenje pružiti prilike i poticaje koji će europsku industriju osposobiti za osvajanje znakovitijih prostora u globalnome natjecanju – kazao je Tullio D'Aponte, autor izvješća, i dodao kako osim gospodarskoga vidika proširenje Europske unije ima očitu geopolitičku težinu. Europa se ulaskom novih članica spaja s Istokom i povezuje s regijom Kaspijskoga jezera. A to je novi veliki energetski spremnik koji Ruska federacija koristi kako bi suzbila centrifugalne tendencije bivših teritorija sovjetskoga imperija. Energetske zalihe Ruskoj federaciji vraćaju pregovaračku moć. Preko Bugarske i Rumunjske, krajnjih europskih granica, prolazi plin i nafta i idu prema Turskoj, a upravo se stoga otvara poglavlje šireg povezivanja Europe s Turskom kako bi se suprotstavila američkoj pozornosti za zemlje kaspijske regije. Pripajanje Bugarske i Rumunjske osposobljava Europsku uniju kao sugovornika i posrednika obzirom na energetske izvore, posrednikom između Istoka i Zapada, dakle, očita je geopolitička korist – zaključio je D'Aponte.
Na jugu Filipina se protiv kršćana provodi terorizam i otmice osoba – kazao je biskup Jola, Angelito Lampon. Obraćajući se prošlih dana zakladi 'Crkva u nevolji' istaknuo je kako su kršćani njegove biskupije postali „žrtve ucjena i otmica više zbog gospodarskih negoli političkih i religioznih razloga“. Prema biskupovu mišljenju lokalna policija ništa ne poduzima jer se boji osvete, a zakon zanemaruje problem. Kad koji slučaj dospije do suda, što se rijetko dogodi, ni jedan sudac ne želi se time baviti – kazao je biskup. Sedam policajaca čuva biskupovu rezidenciju, a brojni policajci dan i noć čuvaju prvostolnu crkvu.
O zaštiti maloljetnika i žena, nasilju u društvu i trajnom đakonatu irski su biskupi raspravljali na nedavno održanoj općoj skupštini. Imajući u vidiku prijedlog da se zakonom snizi dob s osamnaest na šesnaest godina za suglasnost za spolni odnos, biskupi su istaknuli kako djecu treba štiti sve dok ne dosegnu punoljetnost, odnosno 18 godina, ne samo od neodgovornih odraslih nego i od njih samih. Osim toga poželjeli su zakonodavstvo protiv trgovine ženama, zakon koji će im „umjesto protjerivanja u zemlje podrijetla, omogućiti dozvolu privremenoga boravka i potporu kako bi nadvladale pretrpljenu traumu“. Biskupi su također zabrinuti zbog raširene kulture nasilja koja „razdire društveno tkivo“ zemlje.