Danas se u Vatikanu dogodio povijesni susret između Benedikta XVI. i pravoslavnog nadbiskupa Atene i čitave Grčke

Danas se u Vatikanu dogodio povijesni susret između Benedikta XVI. i pravoslavnog nadbiskupa Atene i čitave Grčke, prvi put u posjetu Papi i Rimskoj Crkvi. U zajedničkoj Izjavi Papa i nadbiskup Christodoulos potpisali su potrebu ustrajanja na putu teološko konstruktivnog dijaloga u cilju uspostave potpunoga jedinstva kršćana.
S «dubokom radošću» Benedikt XVI., prvi Papa u povijesti, prihvatio je u Rimu, nadbiskupa Atene i čitave Grčke, kako bi ponovno oživjeli «veliku kršćansku tradiciju» koja je nastala i potom se razvila u Grčkoj. Odgovorio mu je Njegovo Blaženstvo Christodoulos, zahvalan što je s Papom razmijenio «bratski poljubac ljubavi» i obilježio «novu dionicu na zajedničkom putu» u sučeljavanju s aktualnim, mnogim i slojevitim problemima u svijetu. Razmijenili su zagrljaj i dugo su se rukovali Benedikt XVI. i nadbiskup Christodoulos prije nego što su ušli u dvoranu Biblioteke u Apostolskoj palači na razgovor.
«Danas se naši odnosi polako nastavljaju, ali s dubokom radošću zbog autentičnosti», kazao je Papa, prisjetivši se «nezaboravnog posjeta» Ivana Pavla II. Ateni na njegovu hodočašću stopama sv. Pavla u svibnju 2001. obilježivši tako «važnu dionicu» u «kulturnom i pastoralnome» napretku suradnje.
Benedikt XVI. je dakle ponovno snažno pozvao «katolike i pravoslavce» «da dadu svoj prinos kulturni i poglavito duhovni» u obrani kršćanskih korijena Europe.
Korijeni koji su oblikovali Europu tijekom stoljeća omogućivši kršćanskoj tradiciji djelovati u obrani ljudske osobe, poštovanju manjina, izbjegavajući odobravanje kulture što bi riskiralo izgubiti ogromna bogatstva civilizacije. Europa «ne može biti isključivo samo ekonomska stvarnost», upozorio je Papa. Kršćani u svakoj zemlji Europske unije trebaju zajedno ići ususret novim opasnostima»: «rastućoj sekularizaciji, relativizmu i nihilizmu koji odobravaju ponašanja pa čak i zakone koji prijete nepromjenjivom dostojanstvu osobe i koji stavljaju u diskusiju temeljne institucije poput braka».
I nadbiskup Christodoulos je silno zabrinut za «sve ono što prijeti vrednotama i strukturama europske civilizacije duboko prožete kršćanskom vjerom». Posebice «za struju koja se bori za progresivnu dekristijanizaciju europskog Kontinenta te cilja isključenju Crkve iz javnoga života i njezinu društvenu marginalizaciju».
Nakon dva govora uslijedio je dirljiv trenutak: Benedikt XVI. i nadbiskup Christodoulos potpisali su zajedničku Izjavu koja obvezuje «u ljubavi nadići» «tolike teškoće i bolna iskustva prošlosti», svjesni «zajedničkog zadatka» zajedno prijeći težak put dijaloga u istini u vidiku uspostave punog zajedništva kršćana. Iz potpisane Izjave proizlazi obveza «ustrajati na putu teološko konstruktivnog dijaloga» i isto tako «odgovornost u osnaženju međureligijskog dijaloga». U 12 točaka Izjave prisutna je i žurnost odgovoriti na izazove vremena: prije svega etički izazovi koji dolaze od napretka znanosti, valja poštivati sveto obilježje ljudske osobe i njezinu cjelovitost u svim razdobljima života, od začeća do prirodne smrti. Dakle, poziv na veću zaštitu temeljnih prava u Europi i svijetu te na dužnu solidarnost prema siromašnijima i učvršćenje mira.
Benedikt XVI. i nadbiskup Christodoulos izrazili su želju surađivati u razvitku društva, u službi čovjeka i naroda, svjedočeći vjeru i nadu.
Nadbiskup Christodoulos stavio je danas zavjetnu svijeću na grob Ivana Pavla II. i zadržao se u kratkoj molitvi. Popodne je u bazilici sv. Pavla izvan Zidina sudjelovao u svečanoj proslavi predaje Crkvi u Grčkoj dva prstena dragocjenoga zatvorskog Lanca Sv. Pavla, koji su tu čuvani. Dar je po volji Ivana Pavla II. bio pripremljen Primasu Grčke pravoslavne crkve, za posjet Rimu, koji nije bio ostvaren.